national-geographic-hrvatska-u-kolovoskom-izdanju-donosi-dnk-revoluciju

Znanost protiv komaraca

Komarce gnječimo svojim golemim rukama. Prskamo ih otrovnim bombama iz kamiona i zrakoplova. Izlažemo ih zračenju, isušujemo njihova staništa, uzgajamo ih eksperimentalno u laboratorijima kako bismo promijenili njihov DNK. Već dulje od stoljeća znamo da ugriz komarca može prenijeti opasne bolesti: virus zika sada je u središtu pozornosti, ali malarija ubije više od 400.000 ljudi godišnje, a još mnoge tisuće umiru od žute groznice i groznice denga, koje također prenose komarci. Kukci manji od nokta na dječjem palcu još su uvijek najopasnije životinje na planetu, ako ne računamo ljude.

Rijeke Hrvatske

Desetljećima smatrane tek resursom za hidroenergiju i navodnjavanje ili prijetnjom poplavama i erozijom, rijeke Hrvatske doživljavaju renesansu. Možda nijedna europska zemlja nemo tako raznolike i tako očuvane rijeke kao Hrvatska. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se periodično izlijevaju u svoje poplavne šume, do kratkih i brzih planinskih rječica koje skakuću preko zapjenjenih brzaca; od karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, do mirnih ponornica krških polja i velikih jadranskih rijeka s uskim estuarijem kakav je Krkin ili prostranom deltom kakvu ima Neretva...

Park prirode Telašćica

Parkovi prirode neodvojivi su po srži svoje zadaće očuvanja od ljudi, a u Telašćici je ta isprepletenost prilično uspješna. Dugootočani znaju da žive povlašteni vrijednim ekosustavom i prirodnom ljepotom, svjesni su potrebe očuvanja i prirodnog i kulturnog krajobraza, i bioraznolikosti i kulturne baštine. Kako su čovjek i priroda pronašli zajednički jezik u jednome od najljepših zaljeva na Jadranu, u parku prirode Telašćica – saznajte u kolovoškom izdanju National Geographica Hrvatska! Ovu reportažu kao i ostale reportaže o nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj koje vas očekuju u National Geographicu Hrvatska omogućila je suradnja s UNDP-ovim projektom PARCS i Globalnim fondom za zaštitu okoliša (GEF), čiji je cilj ravnomjerniji razvoj i očuvanje nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj.

Noćna mora pomoraca

Kad se u kinima 1971. godine počeo prikazivati dokumentarac Plava voda, bijela smrt, snimka velike bijele psine kako se zalijeće u kavez s roniocima trenutno je postala ikonička. No najupečatljivija snimka 45 godina poslije jest dug kadar bjelovrhih morskih pasa koji su se sjajili oko trupla kita 150 kilometara od obale Južnoafričke Republike. Ta je scena nejvjerojatna iz dva razloga. Prvo, zato što su ronioci napustili sigurnost svojih kaveza da bi snimili morske pse – vjeruje se kako je to bilo prvi put da je itko pokušao zaći među morske pse i snimiti ih dok se hrane. I drugo, zato što je ta scena koja se možda više neće ponoviti – morska inačica posljednje fotografije krda bizona na sjevernoameričkim ravnicama. „Nisi ih mogao prebrojiti koliko ih je bilo“, kaže Valerie Taylor, jedna od ronilaca. „To se više neće ponoviti – ne za našeg života. Možda za života nekih drugih ljudi, ali sumnjam u to.“ Bjelovrhi morski psi nekoć su sijali užas morima svijeta te bile poznate po opsjedanju brodoloma i ribarskih brodova, a danas su gotovo nestali! I to zbog komercijalnog ribolova i trgovine perajama morskih pasa – uz iznenađujuće malo znanstvene pozornosti i još manje javne zabrinutosti.

national-geographic-hrvatska-u-kolovoskom-izdanju-donosi-dnk-revoluciju

Oceanic Whitetip Sharks (Carcharhinus longimanus) in the waters off Cat Island in The Bahamas. Considered the fourth most dangerous species of shark, Oceanic Whitetips have been seriously over fished and their stocks have been dramatically reduced worldwide. They are a pelagic animal, living in the open ocean.

Novi broj National Geographica Hrvatska potražite na svim kioscima od 10. kolovoza!