Hrvatskoj prijeti nestajanje profesije primalja

Svake godine primalje u cijelom svijetu obilježavaju 5. svibnja kao Međunarodni dan primalja. Ove godine Svjetsko udruženje primalja (ICM – International Confederation of Midwives) predlaže obilježavanje pod motom: Primalje i žene: partneri u borbi protiv klimatskih promjena.

Primalje u borbi protiv klimatskih promjena - dojenje ne stvara otpad

Klimatske promjene najveći su globalni zdravstveni izazov našeg vremena. Toplinski valovi, poplave i sve više prirodnih katastrofa zagrijavaju naš planet, što značajno utječe na zdravlje žena i novorođenčadi. Svjetsko udruženje primalja (ICM) smatra da su primalje važne za prilagodbu zdravstvenih sustava klimatskim promjenama jer pružaju sigurne i ekološki održive zdravstvene usluge. Iz tog razloga, tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana primalja je Primalje i žene: partneri u borbi protiv klimatskih promjena.

Primalje nisu samo partnerice ženama, već ih treba kao partnere uključiti u donošenje odluka i politika vezanih za zdravstveni sustav, a posebice vezano za zdravlje žena i novorođenčadi. Primaljska skrb također osnažuje majke da doje. Dojenje ne stvara otpad, nema plastike niti ambalaže. Pomaganje majkama u ispunjavanju njihovih ciljeva vezano za dojenje dobro je za dugoročno zdravlje novorođenčadi i majki, a ujedno je i prihvatljivo za planet.

Iako, na prvu, primalje direktno ne utječu na klimatske promjene, u neposrednoj prošlosti smo vidjeli da su primalje itekako pokazale znanje i sposobnost prilagodbe na prirodnu katastrofu potresa, koji je pogodio Zagreb i Petrinju 2020. godine. Unatoč podrhtavanjima, ozlijeđenima i vlastitom strahu, primalje su pomagale ženama koje su trebale roditi ili su tek rodile.

Shutterstock

Nedostatak primalja - alarmantna situacija

Osim globalnog klimatskog izazova, primalje u Republici Hrvatskoj se bore i s lokalnim izazovom – nedostatkom primalja. Zabrinjavajuća činjenica jest da je skoro trećina aktivnog članstva, 870 članica upisanih u Registar Hrvatske komore primalja, starosne dobi od 54 do 64 godine života. Sasvim je jasno da će najkasnije za deset godina sve imati uvjete za odlazak u mirovinu. Situacija je alarmantna jer prijeti nestajanje cijele regulirane profesije. Postavlja se pitanje – ako nema primalja, tko će biti uz ženu tijekom čitave trudnoće, kod porođaja i babinja?

Kao dodatna prepreka se vidi loša teritorijalna raspodjela obrazovnih ustanova za primalje. Iako postoji velika zainteresiranost za upisom studija primaljstva, ta opcija je nedostižna članicama koje žive daleko od Rijeke ili Splita, gdje se jedino nalaze studiji za primalje. Kao rješenje se nameće otvaranje studija primaljstva u Zagrebu ili okolici, koji bi uklonio probleme kao što su udaljenost i duže izbivanje iz kućanstva, te financijski rasteretio primalje, ali i poslodavce. U nedavnoj anketi koju je provela Komora primalja, doznali smo da postoji velika zainteresiranost za otvaranje studija u Zagrebu – od 283 ispitanice/ka, njih 193 (68,2%) su zainteresirane/i za prijediplomski studij primaljstva u Zagrebu.

Primalje su u jedinstvenoj poziciji da brinu o ženama i novorođenčadi, što ih čini nezamjenjivima u zdravstvenom sustavu. No, ne rade primalje samo u rađaonama, one skrbe o ženama u svim životnim fazama, od puberteta do menopauze.

U kontekstu rastućih klimatskih promjena, uloga primalja postaje još važnija u podršci ženama tijekom reproduktivnog putovanja. Kroz edukaciju, podršku i skrb koju pružaju klijenticama, primalje mogu djelovati kao ključni partneri ženama, ali i cijelim obiteljima, osnažujući ih da se nose s izazovima klimatskih promjena i osiguravajući zdravo majčinstvo za buduće generacije.