djevojcica u depresiji

Život pod maskama, izolacija, stresne vijesti: Treba li se zabrinuti za mentalno stanje djece i mladih?

Kada je riječ o pandemiji, osim brige za fizičko zdravlje djece, roditelje brine i njihovo mentalno zdravlje koje može biti narušeno uslijed kontinuirane izloženosti stresu, lošim vijestima kojima su podložni odrasle osobe koje ih okružuju, izolacija, manjak bezbrižnog druženja s vršnjacima

Djeca nisu pošteđena ni anksioznosti ni depresije, a ni nesanice. Njih zahvaćaju isti mentalni poremećaji kao i odrasle osobe, samo ih teže ili drukčije komuniciraju. Često se simptomi anksioznosti ili depresije u djece drukčije manifestiraju nego kod odraslih. Znakovi mentalnih poremećaja su različiti kod različite dobi, ali uglavnom se manifestiraju u promjeni ponašanja.

Dječji psiholozi preporučuju da si, kao roditelj, postavite sljedeća pitanja vezana uz promjenu ponašanja vašeg djeteta:

  • Komunicira li vaše dijete manje s vama nego što je to činilo prije?
  • Provodi li više vremena u svojoj sobi?
  • Odbija li izlazak s obitelji ili uobičajena obiteljska druženja i aktivnosti?
  • Bježi li vaše dijete u virtualni svijet, video igrice ili serije?
  • Govori li vaše dijete samo o negativnim stranama života?
  • Ulazi li češće u sukob s bratom ili sestrom, a koji je vama naizgled bezrazložan?
  • Što govori za vrijeme svađa ili sukoba? (To vam može dati uvid u njegovo viđenje svijeta)
  • Ponaša li se bez poštovanja ili agresivno?
  • Jede li znatno više ili manje?

Prema Američkom pedijatrijskom društvu, ovo su simptomi anksioznosti i depresije kod mlađe djece:

  • Regresija u već usvojenim vještinama
  • Nervoza i bezrazložno plakanje, pojačani tantrumi
  • Znatno ih je teže utješiti
  • Problemi s prehranom, bolovi u trbuhu, zatvor ili proljev
  • Gubitak želje za istraživanjem novih situacija
  • Češći emotivni ispadi
  • Mokrenje u krevet iako je odvikavanje od pelene već davno prošlo
  • Ispoljavanje agresivnosti tijekom igre

Kad je riječ o starijoj djeci i adolescentima,simptomi anksioznosti i depresije su sljedeći:

  • Ponavljajuće epizode panike koje se očituju u jakom lupanju srca, otežanom disanju, dezorijentacijom, osjećajem slabosti i drhtanja
  • Osjećaj neopisivog straha od specifičnih situacija (kukci, posjeta liječniku i sl.)
  • Osjećaj zabrinutosti vezan uz budućnost i strah da će se dogoditi nešto loše
  • Kontinuirani osjećaj tuge, beznađa i bezvoljnosti
  • Nedostatak želje za uživanjem u zabavnim sadržajima
  • Promjene u hranjenju i spavanju
  • Teško zadržavanje pažnje i koncentracije
  • Osjećaj bezvrjednosti, beskorisnosti ili krivnje
  • Samoozljeđivanje ili samodestruktivni oblici ponašanja

U slučaju ovakvih simptoma, nemojte paničariti, oni su najčešće prolazni ako na vrijeme reagirate i potražite profesionalnu pomoć za svoje dijete.

Na stanicama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba objavljena je publikacija 'GODINU DANA POSLIJE: Rezultati probira mentalnog zdravlja djece u Zagrebu', kratki izvještaj u kojem su izneseni prvi podaci dobiveni nakon provedenog probira na mentalno zdravlje kojim je obuhvaćeno više od 22000 učenika osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba.

Projekt je provođen tijekom veljače i ožujka 2021., a cilj je omogućiti ranu identifikaciju najugroženije djece i adolescenata te usmjeriti na primanje podrške i osigurati stručne intervencije, kako bi se ublažio utjecaj trenutne situacije na njihov razvoj i mentalno zdravlje. Projekt je proveo Grad Zagreb u suradnji sa stručnjacima Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba i svih osnovnih i srednjih škola u Zagrebu, na način da je roditeljima dan pristup online aplikaciji u koju su unijeli odgovore na pitanja o svojim zapažanjima o djetetu te dobili brz i jednostavan uvid u mentalno zdravlje njhova djeteta.

'Dobiveni podaci pokazali da je kod 1 od 10 djece (9%) prisutna značajna anksiozna i/ili depresivna simptomatologija, koja nadilazi razinu neugodnih emocionalnih iskustava koju bismo smatrali očekivanom za dob. Svako sedmo dijete (15%) suočava se sa značajnom razinom simptoma posttraumatskog stresa, odnosno promjena emocionalnosti i ponašanja koja se javljaju kao posljedica iskustva koje može biti opisano kao traumatično. U pogledu prisutnosti ovih promjena nije nađena razlika između djece u osnovnim i srednjim školama, ali se pokazalo da su djevojčice u većem riziku, odnosno češće od dječaka pokazuju povišene razine anksioznosti i/ili depresivnosti i posttraumatski stres', istaknuto je u publikaciji 'GODINU DANA POSLIJE: Rezultati probira mentalnog zdravlja djece u Zagrebu', čiji su autori prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, dr. sc. Igor Mikloušić, dr. sc. Gzim Redžepi, Ella Selak Bagarić i Tea Brezinšćak.

Tekst: S. M.
Foto: Shutterstock

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

djevojčica u depresiji

Depresija kod djece: 8 upozorenja koja morate shvatiti ozbiljno

Depresija nije "rezervirana" samo za odrasle; i djeca…

anksiozna djevojčica traži utjehu

Anksioznost kod djece: 16 načina kako djetetu pružiti potrebnu podršku

"Priča o tjeskobi/priče koje liječe", naziv je projekta…

6 koraka kako umiriti tjeskobno dijete

Mnogi se odrasli bore s tjeskobom odnosno anksioznošću.…

Pročitajte i:

mama i kćer pripremaju zdravu hranu

'Ugurajte' zdrave sastojke u pravi oblik i ojačajte imunitet svog djeteta!

Proljeće je idealno za jačanje dječjega imunološkog sustava, tvrde stručnjaci. Naime, boravak na svježem zraku…

slabovidnost

Vaš klinac ima problema s vidom i spotiče se pri prelasku preko prepreka?

Ambliopija ili slabovidnost očni je razvojni poremećaj poznat još i kao 'lijeno oko', a dok…

djeca i uže

Pedijatri savjetuju: 8 jednostavnih i zabavnih vježbi da vaše dijete 'nabilda' mišiće

Tjelesna aktivnost važna je za tjelesno, ali i za mentalno zdravlje djece. Razvojem motoričkih vještina,…

autistična djevojčica

Nova istraživanja: Autizam se kod djevojčica drukčije razvija nego kod dječaka!

U istraživanjima autizma, dugi niz godina, češće su sudjelovali dječaci nego djevojčice i nije se…