Plodnost čovjeka vrlo je ograničena ako je uspoređujemo s drugim vrstama, za što su odgovorni mnogobrojni fiziološki razlozi, ali i moguća oštećenja reprodukcijskog sustava žene i muškarca. Najkvalitetnija reprodukcija i plodnost žena, objašnjava dr. med. Mislav Herman, spec. ginekologije i opstetricije, jest između 20. i 30. godine životakada je najpouzdaniji menstruacijski ciklus, a jajne su stanice najkvalitetnije. U skladu s tim, nizak je rizik za kromosomske abnormalnosti ploda, a učestalost spontanih pobačaja najmanja. Žene u trećoj dekadi života imaju najniži rizik za patološka stanja u trudnoći i porođaju. U skladu s većinom  razvijenih zemalja svijeta i kod nas je odgođeno rađanje glavni razlog za umanjenu plodnost žena kao i neplodnost.

shutterstock_110115233.jpg
Shutterstock U usporedbi s drugim vrstama čovjekova je plodnost vrlo ograničena

Važno je znati!

Žena ima 15 godina kada je plodnost visokokvalitetna - to je od 20. do 35. godine života. U mlađoj dobi plodnost je niža zbog neredovitih ovulacija i rjeđih spolnih odnosa. Oko 40. godine života plodnost je niža zbog poremećaja menstruacijskih ciklusa, izostanaka ovulacija, nekvalitetnih jajnih stanica i sve češćih oštećenja reprodukcijskog sustava. 

U Hrvatskoj je problemom neplodnosti zahvaćeno 12% do 15% svih parova, a uzroci neplodnosti mogu biti pojedinačni, višestruki, samo ženski, samo muški ili udruženi. Ženski faktor neplodnosti nalazimo u otprilike 30% slučajeva, muški faktor u sljedećih 30%, zajednički faktor (muški i ženski) u 20%, a još uvijek, unatoč trajnom napretku medicine i dijagnostike, u 10% –20% slučajeva neplodnost ostaje nerazjašnjena, kaže dr. Herman i navodi najčešće uzroke neplodnosti:

POREMEĆAJI OVULACIJE – u slučaju neredovitih ovulacija (oligoovulacija) ili izostanka ovulacije (anovulacija) broj jajnih stanica potrebnih za oplodnju jest reduciran. Žene koje imaju mjesečna krvarenja praćena klasičnim simptomima (osjetljivost dojki, bolne menstruacije, napuhanost itd.) najčešće imaju uredne ovulacije. Ako su kvarenja i simptomi neredoviti ili odsutni, u obzir dolazi ili rana trudnoća ili rijetke, odnosno odsutne ovulacije.

STARENJE JAJNIH STANICA – najveći broj jajnih stanica ženski fetus ima još za vrijeme sredine unutarmaterničnog života kada iznosi oko 6 do 7 milijuna. Od tada kreće progresivni gubitak, tako da žensko dijete početkom puberteta ima oko 300 000 jajnih stanica. Brzina gubitka jajnih stanica izrazito se povećava nakon 35. godine života. Gubitkom svih jajnih stanica žena ulazi u stanje poznatije kao menopauza. Tijekom godina smanjuje se i njihova kvaliteta, tako da starenjem raste učestalost neplodnosti, spontanih pobačaja, kromosomskih anomalija (npr. Downov sindrom) i ostalih reproduktivnih poremećaja. Pušenje cigareta, zračenje, kemoterapija i različiti autoimuni poremećaji također ubrzavaju brzinu propadanja jajnih stanica. Muškarci dulje zadržavaju reproduktivnu moć, jer svakih 70 dana iz matičnih stanica stvaraju novu zalihu spermija.

NEPROHODNOST JAJOVODA I PRIRASLICE U MALOJ ZDJELICI/UPALE SPOLONOG SUSTAVA ŽENE - neprohodnost jajovoda, kao i priraslice u maloj zdjelici koje remete njihovu prohodnost, sprečavaju normalan transport spermija i jajne stanice te oplodnju, koja se događa upravo u lumenu jajovoda. Najvažniji uzrok neprohodnosti jajovoda i priraslica u maloj zdjelici različite su upalne bolesti, najčešće uzrokovane patogenim mikroorganizmima klamidijom i gonorejom. Klamidija trahomatis u nas je najčešći pojedinačni uzročnik zdjeličnih upala koje oštećuju i jajovode. Ona obično izaziva tihe, bezbolne upale, koje stvaraju priraslice u zdjelici i oštećuju sluznicu jajovoda. Uloga ostalih mikroorganizama, kao npr. Ureaplasme urealyticumn i Mycoplsame hominis, u neplodnosti danas još nije razjašnjena. Ostali čimbenici koji mogu interferirati s prohodnošću jajovoda jesu: endometrioza (vidi poslije u tekstu), priraslice uzrokovane nekim prijašnjim operacijskim zahvatima, kao i upalna stanja ostalih organa u maloj zdjelici (npr. upala slijepog crijeva).

shutterstock_2232637631.jpg
Shutterstock U 100 zdravih i mladih žena reprodukcijski su gubici čak 77% i od 100 začete djece rodit će se svega njih 23

MIOMI MATERNICE -dobroćudni tumori glatkih mišića maternice predstavljaju najčešće tumore male zdjelice žena. Oni koji svojim položajem remete normalan oblik šupljine maternice, a time i normalnu implantaciju i razvoj zametka, povezuju se s neuspjelim ishodima trudnoće. Danas se uspješno kirurški mogu odstraniti.

ANOMALIJE MATERNICE -povezuju se s neplodnošću zbog njihova utjecaja na normalnu implantaciju i daljnji razvoj ploda. Neuspjeli ishodi trudnoće najčešće se povezuju sa septumom maternice (pregrada koja šupljinu maternice dijeli na dva odvojena odjeljka) koji se danas mogu uspješno kirurški korigirati.

ENDOMETRIOZA – prisutnost sluznice maternice izvan maternične šupljine. Ova je bolest još nedovoljno istražena, a povezuje se s povećanom učestalošću neplodnosti.

CERVIKALNI FAKTOR (cerviks uteri – vrat maternice) - normalna sluz vrata maternice, koja se pojavljuje oko razdoblja ovulacije, uvelike olakšava transport spermija. Urođene malformacije i traume vrata maternice (najčešće uzrokovane kirurškim zahvatima) mogu rezultirati oštećenjem tkiva vrata maternice, a time i neadekvatnom proizvodnjom cervikalne sluzi i neplodnošću. Infekcije vrata maternice uzrokovane prije navedenim patogenima (Klamidija trahomatis), kao i različita antitijela usmjerena na spermije, mogu također dodatno otežavati procese oplodnje.

shutterstock_1792344655.jpg
Shutterstock Jedan od uzroka neplodnosti je i monoovulacija, odnosno kada žena ovulira samo jednu jajnu stanicu

NEDOSTATNA FUNKCIJA ŽUTOG TIJELA –organa koji nastaje iz folikula nakon ovulacije. Proizvodi hormone estrogen i progesteron, nužne za pripremu sluznice maternice prije oplodnje, kao i za normalan i uredan tijek trudnoće. Neadekvatna funkcija navedenog organa i nedovoljna proizvodnja hormona mogu uzrokovati neplodnost žene.

IMUNOLOŠKI ČIMBENICI I TROMBOFILIIJE (poremećaji zgrušavanja krvi) - nasljedne ili stečene trombofilije uzrokuju poremećaje u razvoju posteljice i rezultiraju neuspjelim trudnoćama. Različite autoimune bolesti (npr. sistemski eritemski lupus ili antifosfolipidni sindrom) uzrokuju poremećaje imunološkog sustava i odbacivanje trudnoće.

GENSKI UZROCI – neplodni parovi imaju povećanu učestalost različitih poremećaja građe i broja kromosoma. Najčešći poremećaji kromosoma koji se povezuju s neplodnošću jesu Turnerov sindrom (nedostatak jednog spolnog kromosoma) u žena i Klinefelterov sindrom (višak jednog spolnog kromosoma) u muškaraca. Poremećaji različitih pojedinačnih gena također se povezuju s neplodnošću, i žena i muškaraca.

ČIMBENICI OKOLIŠA I ŠTETNE ŽIVOTNE NAVIKE – alkohol negativno utječe na normalan menstruacijski ciklus i razvoj jajašca. Više od 10 pića na tjedan umanjuje reprodukcijske sposobnosti. Zaposleni u tiskarskoj djelatnosti, frizerskim salonima, kemijskim čistionicama, tvornicama tekstila te tvornicama koje rade s bojama i otapalima dokazano imaju smanjenu plodnost i veći rizik za spontane pobačaje. Pesticidi, DDT, polikloridi, mangan i olovo, sve su to spojevi sa štetnim utjecajem na plodnost i reprodukciju.

Učestalost spolnih odnosa

Dokazano je da spolni odnos tempiran na 12 do 40 sati prije ovulacije nosi najviši stupanj urednih trudnoća. Spermiji su više od 72 sata sposobni za oplodnju, a jajna stanica svega 6 do 10 sati. Četiri spolna odnosa na tjedan stvaraju četiri puta veće izglede za trudnoću, nego odnosi jedanput na tjedan. Zdravom paru niti svakodnevni spolni odnosi ne umanjuju plodnost, dok subfertilnom muškarcu česti odnosi smanjuju sposobnost oplodnje.