loše drustvo u vrticu

Može li predškolsko dijete upasti u krivo društvo?

Jeste li ikada u parku na ljuljačkama ili toboganu susreli dijete za koje ste pomislili:”Ovaj mali/la je opasan/sna!” i zbog toga se sa svojim djetetom maknuli na neku drugu spravu? Sigurna sam da jeste. Svi smo to napravili. A sigurna sam i da su od vas u nekim trenucima bježali jer ni vaše dijete nije uvijek anđelak. Kad su sasvim mali, trudimo se sačuvati ih od svega pa tako i malih 'nasilnika' koji se guraju na toboganu. A onda se i naši počnu gurati i tek tada shvatimo da je to ipak normalno...

Stvari postaju malo kompliciranije kad djeca malo porastu i počnu stvarati prijateljstva. Jesu li i tada sve to "dječja posla" kad se krenu zadirkivati, tuči, od najmlađih bježati i rugati im se, svađati se, vrijeđati, podmetati, lagati, naređivati i vikati, podčinjavati se glasnijima… ili tu treba kao roditelj uskočiti, možda i maknuti dijete iz takvog društva? Odgovore na ove dileme dale su nam psihologinje Nikolina Essert i Sunčana Rokvić, voditeljice Centra za autentično roditeljstvo – Tobolac.

  1. Postoji li tako nešto kao ‘loše’ društvo u vrtićkoj dobi? Jesu li to sve dječja posla kako roditelji znaju reći?

Psihologinja Nikolina: Vjerujemo da su roditelji često zabrinuti oko toga da njihovo dijete ne "upadne u loše društvo". U predškolskoj dobi ne postoji termin "loše društvo", već bismo mogli govoriti o postupcima djece koji se odnose na grubu igru, tučnjavu s drugom djecom, verbalne prepirke, otimanje za igračku i sl. U širem smislu riječi i to je dio odrastanja i usklađivanja s različitim načinima rješavanja problema. Dječja posla su sve dok je ta igra u granicama "normale", točnije dok nema ozbiljnijih posljedica.

  1. Treba li biti zabrinut oko načina kako se dijete igra u određenom društvu? Treba li se u to miješati?

Psihologinja Sunčana: Svako dijete na kraju priče bira društvo u kojem će ono najbolje zadovoljavati svoje potrebe. Svakako da je odgovornost na roditelju kako će komunicirati granice za koje smatra da su mu važne. Neki roditelji će imati u tom kontekstu šire postavljene granice, dok će nekim roditeljima takva "grublja igra" uvijek biti neprihvatljiva i već na prvi sukob djece će se "umiješati" i riješiti ga. Ponekad je korisno za dijete pustiti da proba samo riješiti svoj problem iz dva razloga: tada razvija pozitivnu sliku sebe jer je uspjelo samo sebe zastupati, a drugi je da ima iskustvo da je riješilo sukob. Kada kažemo riješilo sukob, ne mislio da dijete nužno uvijek mora izaći kao pobjednik jer u životu često neće biti pobjednik. Sve su to situacije za nošenje s frustracijama i u tome je ključ sazrijevanja organizma, da se nauči kako se nositi s frustracijama na adekvatan način.

  1. Djeca uče kroz igru i uče regulirati odnose među sobom, no treba li im uvijek prepustiti da sami rješavaju određene probleme?

Psihologinja Nikolina: Način rješavanja sukoba djeca ne uče samo neposredno, već i posredno gledajući roditelje, braću i sestre, crtiće, drugu djecu u vrtiću itd. Način rješavanja sukoba koji djeca preuzmu je onaj koji oni smatraju najboljim i najprihvatljivijim za sebe. Teško je generalizirati, no, djeci bi roditelji trebali što više davati povjerenje da su sami sposobni riješiti svoje sukobe, uz minimalne intervencije i vođenje djeteta kroz rješavanje sukoba, nikako ulaženjem u sukob između dvoje djece. Vođenje djeteta kroz situaciju sukoba bi značilo npr. da roditelj svome djetetu kaže kako bi on/ona riješio/la sukob, da jasno kaže što želi pa čak i da je u redu da se više s tim djetetom ne druži. Na taj način dijete uči kako se rješavaju sukobi. Kada se roditelj umiješa u sukob onda dijete uči da će uvijek biti netko tu tko će ga štititi i da nije sposoban sam se za sebe izboriti.

loše drustvo u vrticu

  1. U društvu se obično nađe djece različite dobi. Najmlađi obično tu moraju raditi više kompromisa. Koliko je to dobro za najmlađe dijete?

Psihologinja Sunčana: U životu se ne družimo samo sa svojim vršnjacima, već s ljudima različite dobi. Naprosto je to tako! Ne radimo kompromise vezano uz dob, već radimo kompromise ovisno o tome što želimo postići i koliko nam je nešto važno. Ponekad najmlađi rade kompromise, a ponekad stariji, no priča je u suštini ista. Nekad smo u životu uspjeli navesti vodu na svoj mlin, a nekad nismo. Baš to kada nismo, je situacija za učenje.

  1. Što ako se u takvom društvu nađe dijete koje svoj ostaloj djeci nameće svoje ideje i upravlja njima? Treba li dijete maknuti iz takvog društva?

Psihologinja Nikolina: Važno je u razgovoru s djetetom vidjeti kako se ono osjeća u tom društvu i podržati ga da pokuša postaviti svoje granice, ako dijete to želi. Naravno, i naučiti ga kako. Jedna od metoda je uvježbavanje više raznih scenarija u razgovoru s roditeljima. Također, u redu je da roditelj izrazi svoje mišljenje, zabrinutost i slično. No, dijete ne treba "spašavati" od druge djece. Treba ih naučiti kako postavljati svoje granice i ne dozvoljavati bilo kakve oblike nasilja u svojoj okolini. Neke od smjernica su da uvijek kaže starijima što se događa, da kaže roditeljima i da izrazi svoj stav o tome. Djeca koja su na bilo koji način nasilna prema drugoj djeci također trebaju smjernice i pomoć. Rješenje nikada nije odmicanje, već suočavanje sa situacijom, po potrebi uključivanje određenih stručnjaka i otvorena komunikacija o problemu.

Razgovarala: Ivona Šatrak
Sugovornice: Nikolina Essert, magistra psihologije, psihoterapeutkinja i supervizorica Realitetne psihoterapije s višegodišnjim iskustvom u radu s roditeljima djece rane i predškolske dobi i Sunčana Rokvić psihologinja, u edukaciji za Gestalt psihoterapeutkinju (apsolventica) s višegodišnjim iskustvom u radu s roditeljima i djecom od predškolske dobi na dalje, sugovornice su voditeljice centra Tobolac - centar za autentično roditeljstvo, https://tobolac.com/.

Naše sugovornice ujedno su i voditeljice Radionice za roditelje 'Pomaknimo se od odgoja do odnosa' koja će se održati 5. listopada u Zagrebu. Na ovu radionicu pozvani su svi koji žele poboljšati svoje roditeljske vještine, osjećati se bolje u roditeljskoj ulozi i naučiti zašto ne treba naglasak stavljati na odgoj, već se više posvetiti izgradnji odnosa s djetetom. Više o radionici pročitajte OVDJE

Tagovi:

Pročitajte i:

uši i gnjide u kosi

Kad se u kosi pojave uši, već je kasno! Kako preventivno djelovati protiv ovih nametnika?

Postoje raznovrsna sredstva za uništavanje ili mehaničko uklanjanje ušiju i gnjida, poput šampona te mehaničkih…

dijete jede samostalno i zvače hranu

Povezanost žvakanja hrane i razvoja govora kod djece

Žvakanje hrane jedna je od predgovornih vježbi, a kad je dijete spremno za tu vještinu,…

prazni dječji vrtić zbog koronavirusa

Emotivno pismo odgajateljice: 'Pamtim osmijeh svakog djeteta. Koronavirus neće uništiti čar ovog poziva!'

Zrinka Bakić, odgajateljica iz splitskog dječjeg vrtića Hugo, poslala nam je emotivno pismo kojim svjedoči…