Ovo su sasvim realne situacije. Vaša djevojčica od 8 godina ne usudi se prijeći cestu jer se boji auta ili vaš osmogodišnjak trči na cestu za loptom, a da pritom uopće ne pogleda lijevo-desno i nije svjestan opasnosti niti prometa. Sve su to ustvari posljedice nedovoljnih izlazaka na zrak i nedovoljnog kretanja s djecom pješice koje treba biti svakodnevno. I ne samo te.

Poznato je svima da je, pored prehrane, nedostatak kretanja veliki uzročnik pretilosti u djece koja sa sobom donosi probleme sa zdravljem, ali mogućim problemima s vršnjacima u vrtiću i školi. Voze li se djeca svuda automobilom i ne izlaze li redovito van ne mogu se ni razvijati u svim potrebnim područjima, ne samo motorički, nego i kognitivno. Nakupljena energija koja nije potrošena tako može izlaziti iz njih nekontrolirano, kroz agresiju ili pak nespretnost, a oni se osjećati rastreseno te neizživljeno. Sjedeći kod kuće ili vozeći se automobilom od kuće do vrtića, od vrtića do trgovine, od trgovine do kuće automatski sakupljaju manje iskustava u kretanju i ponašanju na cesti kao sudionici u prometu.

Vrijeme aktivnosti i vrijeme opuštanja

Roditelji bi prije svega trebali naći ravnotežu između kretanja i odmora. Djeca bi sama trebala testirati tu ravnotežu, sami osjetiti potrebe svog tijela i njima se prepustiti. Pratiti ih u tome znači omogućiti im takvo traženje ravnoteže u različitim fazama razvoja. Dakle, nakon dugačke vožnje automobilom, djeci će trebati malo trčkaranja, puzanja, skakanja, a nakon ludovanja u lunaparku punog dojmova, malo odmora i mirnog sjedenja. Roditelji bi u svemu tome trebali prepoznati kad je trenutak da dijete napravi pauzu, a kad je trenutak da ga se potakne na aktivnost.

kako potaknuti više kretanja kod djece
parenthood, fashion, season and people concept - happy family with child in winter clothes outdoors, Image: 281624215, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Primjer:

„Marko, kako si se zarvenio i oznojio, dođi na pet minuta na klupu i malo odmori“ ili "Maja, lakše ćeš napraviti zadaću nakon što se malo prošećemo i pojedemo, vidim da se ne možeš više koncentrirati“

Djeca će u tom trenutku možda i protestirati zbog vaših komentara, ali nakon toga su čak često i sretni jer ste ih ustvari izvukli iz situacije iz koje se sami nisu znali izvući. S vremenom ćete (kao i dijete samo) sve bolje čitati signale tijela i pomagati djetetu u pronalaženju ravnoteže.

Zato:

  • Idite pješice u trgovinu ili knjižnicu čak i ako to znači da će sve skupa duže trajati, igrajte nogomet na livadi umjesto na konzoli, pođite na izlet u prirodu, šumu, slavite rođendane na izletištima umjesto u kinu, pođite na klizanje, sanjkanje, skijanje. Ako vam je kretanje po kvartu presporo, uzmite bicikliće, koturaljke, romobile... jer su i to načini kretanja kroz koja naša tijela uče i razvijaju se.
  • Budite primjer djeci: ostavite auto kod kuće i krenite biciklom na posao, u grad gradskim prijevozom, a vikendom uređujte vrt (ako ga imate). Posadite s djecom biljčice, njegujte ih, okopavajte i pratite njihov rast.
  • Razgovarajte s djecom o važnosti kretanja, objasnite im zašto se treba kretati i što vam je prošli tjedan od aktivnosti bilo posebno zabavno, što je bilo naporno te kako je lijep osjećaj kad je netko od vas u nekoj aktivnosti napredovao ili je čak svladao (primjerice naučio klizati, skijati, voziti bicikl bez pomoćnih kotača...).

Tekst: I.Š.

Foto Profimedia