Uzroci su nastanka astme brojni. Genska predispozicija jedan je od ključnih čimbenika u nastanku astme. U posljednje vrijeme sve se više govori o interakciji virusnih infekcija, faktora okoliša i genskoj predispoziciji.

Astma može biti alergijska i nealergijska. Djeca češće obolijevaju od alergijske astme. Najčešći su alergeni pelud trava, korova (ambrozija) ili stabala (breza, lijeska), grinje iz kućne prašine, epitel kućnih ljubimaca (mačka, pas).

U nealergijskoj astmi uzročni mehanizmi nisu imunosni. Javlja se obično u kasnijoj životnoj dobi, kod bolesnika koji nemaju predispozicije za alergijske bolesti. Kožni su testovi negativni, razina protutijela koja sudjeluju u alergijskoj reakciji normalnih je vrijednosti.

Nealergijski podražaji koji mogu pokrenuti napadaj astme jesu respiratorne infekcije, udisanje hladnog zraka, psihički stres, tjelesni napor, unutarnji i vanjski onečišćivači zraka (dim cigarete), određeni lijekovi, iznenadna promjena vanjske temperature, izlaženje iz toplog u hladno i obratno te visok postotak vlage u zraku. Ti čimbenici mogu pokrenuti napadaj i kod bolesnika koji boluju od alergijske astme.

Što donose hladni dani?

Postoje i alergijske reakcije na hladnoću. One su izazvane kontaktima s hladnim predmetima, ledom, snijegom, hladnom vodom. Ubrzo nakon kontakta može se pojaviti urtikarija, otok najčešće na izloženim mjestima, ali su moguće i generalizirane reakcije − primjerice otok usana, vjeđa, uški, generalizirani osip i anafilaktički šok, u okviru kojeg se također može razviti astmatični napadaj. Oko pet posto alergičara preosjetljivo je na hladnoću, pretežito u mlađem uzrastu. Zato astmatičari i alergičari trebaju biti oprezniji na hladnoći!

Prije izlaska zimi potrebno se utopliti, odjenuti toplu kapu, rukavice, čarape, staviti šal preko usta. Namažite lice, ruke i usne zaštitnom kremom. Svakako ponesite lijekove u slučaju da dijete dobije astmatični napadaj. Kako simptomi alergije na hladnoću nestanu čim se bolesnik utopli, izbjegavanje hladnoće (rano ujutro i navečer) te utopljavanje najbolja je prevencija. Treba izbjegavati i hladnu hranu, npr. hladne deserte i sladoled koji se konzumira tijekom cijele godine.

Prednosti haloterapije

Jedna je od metoda komplementarnog liječenja astme u pojedinim zemljama haloterapija. To je terapijska metoda kojom se postižu povoljni učinci na niz organskih sustava, osobito dišni, putem inhalacije suhoga slanog aerosola koji imitira uvjete u slanim spiljama. Uvjeti u slanoj sobi u kojoj se provodi haloterapija kontrolirani su. Temperatura zraka je od 18 do 24 stupnjeva, vlažnost od 40 do 60 posto, zrak je bez alergena, koncentracija soli 0,5-9 mg/m3 uz odgovarajuću koncentraciju negativnih iona.

Riječ je o komplementarnom liječenju, brojnim studijama dokazano učinkovitom, koje ne šteti, a troškovi su liječenja prihvatljivi. Na žalost, takav način liječenja, edukacija i fizikalna terapija nezasluženo su u sjeni medikamente terapije. Predmet su najvećeg broja ispitivanja bolesnici koji boluju od bronhitisa i astme, a sve više rezultata bilježi se iz područja dermatologije. Posljednjih desetljeća napisani su brojni znanstveni radovi kojima se dokazuje učinkovitost haloterapije na bolesti dišnog sustava.

Ministarstvo zdravstva Rusije registriralo je halokompleks (halogenerator, halokomoru) kao medicinsku napravu 1995. godine; Kanada je to učinila 2002. godine. U Rusiji i Estoniji haloterapija je uvrštena u sustav javnog zdravstva. U Torontu je 2001. godine otvorena prva speleoterapijska klinika, koja se među ostalim koristi metodom haloterapije, a 2008. godine slična je otvorena i u Londonu. U Hrvatskoj je haloterapija u domeni slanih soba koju većinom vode laici i izvodi se u nekontroliranim uvjetima, bez preporuke liječnika. Većina korisnika dolazi samoinicijativno ili po preporuci nekoga kod koga je haloterapija provedena s uspjehom.

Roditelji su zainteresirani za taj oblik terapije kada su u pitanju njihova djeca, s obzirom na to da je riječ o metodi liječenja koja ima mali broj kontraindikacija i nuspojava, a za djecu ne predstavlja traumu. Haloterapija je učinkovita i kod dojenčadi, osobito u eliminiranju nakupljenog sekreta u gornjim dišnim putovima, prilikom banalnih respiratornih infekcija. S obzirom na specifičnosti dojenačke dobi savjetujemo velik oprez te obvezni pregled i dobru suradnju s liječnikom prije nego što započne haloterapija. Također je potreban stalni medicinski nadzor te je nužno da u slanim sobama radi medicinski educirano osoblje. Za postizanje terapijskog učinka predlažemo od 15 do 20 tretmana (svakako ne manje od 10).

Kakve rezultate očekivati

Nakon prvih nekoliko tretmana moguće je inicijalno pogoršanje simptoma u smislu intenzivnog kašlja, hroptanja (na što treba upozoriti roditelje). To je u većini slučajeva očekivana prolazna reakcija nakon koje dolazi do eliminacije sekreta iz dišnih putova i ne zahtijeva prekid terapije. Pristup pacijentu treba biti individualan, pa u tom smislu koncentracija soli, učestalost i duljina terapije ovise o dobi, vrsti bolesti i reakciji pojedinca. Većina istraživanja haloterapijskog učinka na bolesti dišnog sustava provedena je na odraslima. S obzirom na to da su djeca češći korisnici haloterapije, potrebna su dodatna istraživanja na dječjoj populaciji. Nadalje, kako bi se zadovoljili tehnički uvjeti u slanim sobama u kojima se provodi haloterapija, nužno je donošenje zakonskih odredbi i reguliranje te vrste liječenja.

Tekst: dr. Greta Gunek Mačukat, spec. pedijatrije

Foto: Profimedia