Život se od danas, stupanjem na snagu treće faze popuštanja epidemioloških mjera, pomalo vraća u normalu. Doduše, uz potrebnu distancu i stroge epidemiološke mjere, no činjenica je da od danas možemo i u kafiće i u šoping centre, od 13. svibnja moći ćemo i u teretane, a od 18. svibnja i organizirati manifestacije na otvorenom… Ukinute su i e-propusnice, dozvoljeni su treninzi na otvorenom i okupljanje do 40 ljudi, profunkcionirat će međugradski promet, a djelomično su otvorene i granice, jer - kako to naš Krizni stožer lijepo kaže - treba omogućiti ljudima da dođu u Hrvatsku na poslovni sastanak, a sutra, dakako, i turistima da se okupaju na našem lijepom moru, jer bez njih nema ni sreće u državnoj blagajni. Opasno je, čini se, jedino vratiti djecu u školske klupe.

Koronavirus nije opasan za djecu, no ona mogu biti asimptomatski prijenosnici, pa ih, pojašnjavaju stručnjaci, čuvamo kod kuće kako bi zaštitili naše starije i kronično bolesne osobe. I to objašnjenje možda bi i "držalo vodu" da se Hrvati istovremeno masovno ne druže na obiteljskim roštiljadama, s ekipom u parkovima, po novome će i u kafićima te šoping centrima, ali u školu se ne može. Mogu samo učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole i to po "nemogućim" propisima, zbog kojih su - uz dodatno lobiranje nekih nastavnika - mnogi roditelji promijenili odluku u zadnji trenutak te odustali od škole 11. svibnja. Prema anketi provedenoj među roditeljima, u Zagrebu će manje od 5% đaka nižih razreda sjesti u školske klupe; ministrica Divjak tvrdi da će ta brojka na razini cijele Hrvatske biti oko 4500. Ionako je mjesec dana do kraja, komentiraju mnogi, a nastava na daljinu, kako kaže naša ministrica Blaženka Divjak, "savršeno funkcionira". Kad se jednom sve vrati u normalu, pa naša djeca krenu u pravu školu, kakvo će biti njihovo znanje, jesu li oni uopće motivirani za učenje na ovakav način , što s onom djecom kojoj roditelji nisu znali objasniti matematiku, kemiju, fiziku..., a iz svoje škole nisu dobili lekciju uživo, već samo najobičniju prezentaciju koju je trebalo pogledati; kako nadoknaditi manjak znanja kad iduće godine krenu inicijalni testovi... Što sa srednjoškolcima, koji će imati "rupe u znanju", hoće li se moći pozvati na koronakrizu prilikom polaganja državne mature i upisa na željene fakultete?

"Mislim da je u ovom trenutku pogrešna odluka ne slati djecu u školu. Ovo je vrlo očit primjer pogrešne komunikacije, jer je vrlo jasno da djeci ne prijeti praktično nikakav rizik. Znači, primjeri relativnog malog broja bolesne djece na milijune zaražene u svijetu zapravo potvrđuje činjenicu da djeca nisu ozbiljnije ugrožena", rekao je za N1 televiziju hrvatski znanstvenik, molekularni biolog, Goran Lauc. Najveća je opasnost ovog virusa, dodaje Lauc, u tome što se brzo širi, ali na razini pojedinca za sve mlađe od 70 godina nije opasan. On smatra kako ćemo se trebati naučiti živjeti s virusom, u smislu dodatnog opreza i higijene, a o eventualnom drugom valu na jesen kaže: "Do jeseni će se znati puno više o tome kako se širi, u određenoj mjeri i kako ga liječiti te će se moći puno bolje planirati".

Tekst: D. P.
Fotografija: Profimedia