ZG ZOO jedini je zoološki vrt na svijetu s čovječjom ribicom i dinarskim voluharom

Zoološki vrt grada Zagreba napravio je nastambe za čovječju ribicu i dinarskog voluhara. Te su endemske vrste u Vrtu uključene u projekte istraživanja i zaštite

Kako bi građane potaknuo na upoznavanje hrvatskih endemskih vrsta životinja i njihovu zaštitu, Zoološki je vrt grada Zagreba napravio nastambe za čovječju ribicu i dinarskog voluhara. Time je zagrebački zoološki vrt postao jedini zoološki vrt na svijetu u kojem se
mogu vidjeti te dvije endemske vrste.

Jedinke koje ih predstavljaju, iznimno su vrijedne pa su napravljene nastambe koje im omogućuju život nalik onom u prirodnom staništu. Uz jedinke koje će moći vidjeti posjetitelji, u Zoološkom vrtu živi još desetak čovječjih ribica te tridesetak dinarskih voluhara. Te su životinje uključene u projekte istraživanja i zaštite što spada među osnovne djelatnosti suvremenih zooloških vrtova.

"Zoološki vrt grada Zagreba star je gotovo stotinu godina. Njegov je razvoj ograničen površinom te smještajem u središtu grada, ali naši stručnjaci rade velike stvari. Uz kvalitetnu brigu za životinje tu su i projekti istraživanja i zaštite životinja te edukacije građana o životinjskom svijetu. Ponosni smo što ćemo istraživanjima čovječje ribice i dinarskog voluhara dati svoj doprinos i znanosti", kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je kako će Zoološki vrt grada Zagreba zahvaljujući projektima u koje su uključeni čovječja ribica i dinarski voluhar, postati poznat diljem svijeta. Obećao je i daljnju potporu Grada razvoju Vrta te obišao trenutačno najveće gradilište - ono nove nastambe vukova.

Čovječje ribice koje žive u Zoološkom vrtu, tamo su stigle uslijed jakih kiša i poplava koje su ih izbacile iz prirodnih staništa. Tzv. ispiranje čovječjih ribica prirodni je fenomen kojim se smanjuje broj jedinki u prirodi jer ih zbog konfiguracije terena nije moguće vratiti pod zemlju, no taj fenomen stručnjacima omogućuje neinvazivno proučavanje vrste. Zahvaljujući njemu Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla i Hrvatski institut za biološku raznolikost 2014. godine su započeli projekt Proteus - Projekt zaštite čovječje ribice. Na projektu surađuju i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Prirodoslovni muzej u Budimpešti.

Na populaciji čovječjih ribica u Zoološkom se vrtu prati zdravstveno stanje životinja i stječe se bolje saznanje o bolestima koje ugrožavaju ovu vrstu. Pokušava se otkriti i uspješan način poticanja razmnožavanja i održavanja populacija u zatočeništvu bude li potrebe za ponovnim naseljavanjem životinja u prirodno stanište.

Čovječja ribica endem je podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Na njezin opstanak u prirodi utječu čovjek i klimatske promjene. Evolucijski gledano, čovječja je ribica jedan od najzanimljivijih vodozemaca. Riječ je o jedinom spiljskom kralješnjaku u Europi koji je potpuno prilagođen životu u mraku i na niskim temperaturama. Odrasle čovječje ribice zadržavaju morfološke karakteristike ličinke. Sporo odrastaju, a žive više od 60 godina. Zahvaljujući tome čovječja je ribica najdugovječniji vodozemac.

Priroda staništa čovječje ribice su u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a u spilje Francuske i Njemačke unio ih je čovjek.
Dinarski voluhar glacijalni je relikt. Jedini je pripadnik svojeg roda koji se razvijao posljednja četiri milijuna godina.

Dinarski voluhar mali je sisavac iz reda glodavaca u srodstvu s voluharicama. Naseljava krševita područja Jugoistočne Europe. U prirodi živi između tri i četiri godine. Kako je riječ o relativno rijetkoj vrsti u prirodi koja se sporo razmnožava i to na ljudima teško pristupačnim mjestima, vrsta je u Zoološkom vrtu grada Zagreba uključena u specifična biološka istraživanja. Proučavaju se socijalna ponašanja, glasanje jedinki, dnevne i sezonske razlike u aktivnostima, korištenje prostora te kognitivne karakteristike. Također se istražuju morfologija i fiziologija probavnog sustava, prehrambene navike, brzina probave te mikrobiologija probavnog sustava. Oko dinarskog voluhara postoji niz nepoznanica, pa ova istraživanja imaju veliku vrijednost. Uz Zoološki vrt u njima sudjeluju Udruga Biom te Prirodoslovno-matematički, Veterinarski i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst i foto: ZOO vrt grada Zagreba

Tagovi:

Vezano uz temu

Egzotična zima s zanimljivim programom o grabežljivcima u ZOO vrtu grada Zagreba

Ovaj vikend u Zoološkom vrtu grada Zagreba počinje…

Pročitajte i:

dijete s maskom na licu zbog koronavirusa i bolesti covid-19

Zna se broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj mlađih od 20 godina

Zašto je važno poslušati (i čuti!) najnoviju poruku prof. dr. sc. Alemke Markotić?

Harry and Meghan Markle

Na meti kritika zbog koronavirusa

Princ Harry, čiji je otac zaražen koronavirusom, i Meghan Markle iz Kanade u otišli u…

Story uz svoje čitatelje! Evo koje sve inspirativne priče donosimo ovaj tjedan!

Novi broj lifestyle tjednika Storyja od srijede je na kioscima i donosi pregršt aktualnih tema…

covid-19

Ministar zadovoljan situacijom oko koronavirusa, no zabrinjava jedna činjenica

Nema eksponencijalnog rasta oboljelih, no zabrinjava činjenica da su se pojavili slučajevi za koje ne…