Upoznavanjem stripa kroz sve faze njegova nastanka (kadriranja i slaganja priče kroz male sličice bez velikog teksta) polaznici će otkriti nove vrijednosti i draži tog fenomena pop kulture.

Kroz primjere poznatih strip crtača polaznici će se upoznati sa zakonitostima crtanja takve likovne forme, te će kreirati vlastite priče i naučiti kako ispričati radnju pomoću sličica.

Takva radionica posebno potiče kreativnost (ne samo likovnu već i komunikacijsku) što je itekako važno u današnjem užurbanom načinu života. Ljubitelji stripa sada će postati strastveni obožavatelji tog nezaobilaznog segmenta popularne kulture!

Voditeljica radionice: Ivana Mustač

Trajanje radionice: 5 termina po 90 min.

Kontakt osoba: Anja Planinčić, viša stručna suradnica

anja.planincic@knap.hr

Ukratko o stripu

U 19. stoljeću europski i američlki ilustratori počeli su oblikovati strip kakvoga poznajemo danas.

Kao oblik masovnog medija, strip je nastao početkom 20. stoljeća u SAD-u s pojavom stripova u dnevnim novinama gdje je standardiziran u obliku sličica u nizu s tekstom u balonima. Ovakva kombinacija riječi i slike ubrzo se proširila svijetom. Počele su se  izdavati jeftine knjige novinskih stripova a kasnije i originalni strip albumi.

Danas se stripovi, osim u novinama izdaju i kao strip albumi (knjige), grafički romani ili izlaze u web izdanjima.

Današnji svijet ima tri žarišta stripa: Francusku/Belgiju, Japan i Sjedinjene Države.

Ta tri žarišta imaju posve različite tradicije stripa.

Francuska/Belgija oduvijek njeguje umjetničku stranu stripa, a nakon 1960-ih godina i uspona stripa za odrasle, bande dessinée (kako oni nazivaju strip) postala je prava umjetnost. Francuski je strip obično u formatu albuma s četrdesetak velikih stranica, te ima tvrde korice i kvalitetan papir. Autori stripa imaju mnogo viši status nego u Americi i Japanu, dapače, smatraju se umjetnicima. Najslavniji autor je belgijanac Hergé (Tintin).

Japan je najmlađe ali i najveće od tri žarišta. Japanski stripovi, manga, čine 40% ukupnog tiskanog materijala u Japanu. Svaki mjesec izlazi oko 350 stripovskih magazina i 500 stripova. Izdaju se u svescima od dvjestotinjak stranica (tankoubon), a nije neobično da serija dosegne i 10,000 stranica. Zato se u japanskim stripovima najviše pazi na radnju, dok je crtež sporedan. Poseban fenomen je doujinshi, ogromno tržište amaterskih stripova. Najslavniji autor je Osamu Tezuka (Astro Boy, Blackjack).

Sjedinjene Države su stvorile masovnu potrošnju stripova kroz ideju superjunaka, koja i danas čini osnovu američke industrije stripa. Postoji oštra razlika između comics, koji se prodaju u tankim izdanjima od dvadesetak stranica i smatraju se razbibrigom, i graphic novels, koji imaju format albuma, obično s tankim koricama, i pretendiraju na status umjetnosti. Najslavniji autor je Frank Miller (Batman: The Dark Knight Returns).

Izvor: www.knap.hr

Foto:Profimedia