Novi broj National Geographica otkriva rađanje Europe i prvih Europljana

Europljani koji žive danas, u bilo kojoj zemlji, raznovrsna su mješavina drevnih predaka koji potječu iz Afrike, Bliskog istoka i ruske stepe. Dokazuju to arheološke rukotvorine, analiza starih zubi i kostiju te lingvistika, no nadasve dokazuje to novo područje paleogenetike...

Tijekom proteklog desetljeća postalo je moguće sekvencirati cijeli genom ljudi koji su živjeli prije desetaka tisućljeća. Sve, od boje kose i očiju do nesposobnosti probavljanja mlijeka, može se odrediti iz manje od 40 miligrama kosti ili zuba.

Photo Remi Benali

Danas se čini jasnim da su tri glavna kretanja ljudi oblikovala tijek europske prapovijesti. Imigranti su donijeli umjetnost i glazbu, zemljoradnju i gradove, pripitomljene konje i kotač. Uveli su indoeuropske jezike koji se danas govore na većini kontinenta. Posljednji veliki pridonositelji u gensku strukturu zapadne i središnje Europe stigli su iz ruske stepe dok se gradio Stonehenge, prije otprilike 5000 godina.

Photo Remi Benali

U vremenu rasprave o migracijama i granicama znanost pokazuje da je Europa kontinent imigranata i da je to uvijek bila. “Ljudi koji danas tu žive nisu potomci ljudi koji su tu dugo živjeli”, rekao je David Reich, paleogenetičar sa sveučilišta Harvard. “Nema tu domorodačkog naroda - svatko tko govori o rasnoj čistoći suočava se s besmislenošću te ideje.”

National Geographic Hrvatska donosi jedinstvenu, epohalnu kroniku masovnih seoba milijuna ljudi iz Afrike u potrazi za boljim mjestom za život. Prema procjeni Ujedinjenih naroda, više od milijardu ljudi - što znači svaki sedmi čovjek na svijetu - migrira, bilo unutar svojih zemalja, bilo preko međunarodnih granica. Milijuni ljudi bježe od nasilja: rata, progona, kriminala, političkog kaosa. Još više njih, ugušeni siromaštvom, traže ekonomski bolji život izvan svojih granica. Pokretači su ovoga novoga kolosalnog egzodusa globaliziran tržišni sustav koji je pokidao mrežu socijalne sigurnosti, klimatske promjene zbog onečišćenja okoliša i povećani ljudski prohtjevi napumpani lako dostupnim instant medijima. Mjereno brojkama, ovo je dosad najveća dijaspora u dugoj povijesti naše vrste.

Photo Aitor Lara

U novom broju National Geographic Hrvatska pročitajte sve o preživljavanju neuništivih žderonja, malenih i žestokih mesoždera dalekog sjevera koji se bore s novim prijetnjama dok im globalno zatopljavanje smanjuje teritorij. Lov i ljudsko naseljavanje smanjili su povijesnu rasprostranjenost žderonja. Budući da ovise o prostranom teritoriju, malobrojni su čak i u dalekim sjevernim šumama i tundrama, svojim osnovnim staništima.

Photo Steven Gnam

Jeste li osigurali svoje izdanje National Geographica Hrvatska? Potražite novi broj na svim kioscima od 10. kolovoza!

Tekst: National Geographic

Tagovi:

Vezano uz temu

Ne propustite novi broj National Geographica Hrvatska!

Već tradicionalno prosinački broj National Geographica Hrvatska barem…

Ne propustite novo uzbudljivo izdanje National Geographica Hrvatska!

U novom broju National Geographica pročitajte kako su…

Znanstvene radionice na temu glagoljice

Ovog četvrtka, 11. srpnja svi koji ljetuju u…

Pročitajte i:

Kako je prošao prvi dan povratka u školu? "Super, tata!"

Sat pokazuje 7:36. Dolazim sa sinom pred školu, dogovor s učiteljicom je "nalazimo se na…

pripreme djece za polazak u prvi razred osnovne škole

U školama počinju testiranja za prvašiće

Iako je ranije bilo najavljeno da ove godine neće biti testiranja u školama, budući prvašići…

povratak u školu nakon koronavirusa

HZJZ izdao nove upute za škole i vrtiće od 25. svibnja. Dozvoljeno do 20 djece u razredu! Što je još novo?

Epidemiolozi smatraju kako je boravak u školi prema novim preporukama jednako siguran kao i nastava…

važnost čitanja za razvoj djece

Sada je i znanstveno dokazano zašto neka djeca slabije govore i loše čitaju

Poznato je da čitanje djeci u njihovim formativnim godinama, od rođenja do pete godine života,…