Ne propustite novo uzbudljivo izdanje National Geographica Hrvatska!

12.07.2019.

U novom broju National Geographica pročitajte kako su ljudi polako gradili timove, tehnologiju i postizali ciljeve kako bi stigli do Mjeseca, ali i o novoj eri svemirskih putovanja koja je pred nama...

Jurij Gagarin, Alan Shepard, John Glenn, Neil Armstrong - prvi u nizu svemirskih putnika - bili su astronauti s vojnom karijerom. No, prvi letovi u svemir nisu bili isključivo u muškoj, pa čak ni ljudskoj domeni. Voćne mušice, majmuni, miševi, psi, zečevi i štakori letjeli su u svemir prije ljudi.

Rus Konstantin Ciolkovski u prvim godinama 20. stoljeća došao je do jednadžbe uz pomoć koje bi ljudi mogli svladati Zemljinu gravitaciju. Neovisno o njemu, Hermann Oberth i Robert Goddard došli su do sličnih zaključaka, a četiri desetljeća poslije njihove su zamisli objedinjene u pet zvonolikih motora pokretanim prvim stupnjem rakete Saturn V. Većina misija Apollo stigla je u Zemljinu orbitu na toj raketi, koja je naposljetku ponijela astronaute i do Mjeseca. Još i danas američki astronauti na Međunarodnu svemirsku postaju putuju svemirskom letjelicom Sojuz, čija je izdržljiva konstrukcija razvijena u Sovjetskom Savezu šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Možda se čini da desetljećima nismo išli nikamo, ali dolazi novo doba svemirskih putovanja u kojem će se istraživanja miješati s utrkom za zaradom. Sonde bez posade poslali smo da istražuju sve ostale planete u našem Sunčevu sustavu i od njih smo dobili zapanjujuće fotografije te mnogo podataka. Dvije sonde Voyager prošle su doslovno cijeli Sunčev sustav i ušle u međuzvjezdani prostor - prvi ljudskom rukom načinjeni predmeti kojima je to uspjelo.

Akcija u svemiru nije ograničena samo na američke tvrtke i ruski program. Kina se u siječnju pohvalila da je otvorila novo poglavlje u istraživanju Mjeseca kad je kontrolirano spustila letjelicu bez posade na njegovu tamnu stranu, i to prvi put u povijesti. Na dalekom Novom Zelandu, s lansirne rampe smještene blizu golemog pašnjaka, tvrtka Rocket Lab inovativnim jeftinim raketama lansira satelite u nisku Zemljinu orbitu… Sve te silne rakete pokreće i veliko natjecanje nekolicine supermilijardera kojima ambicije nisu isključivo znanstvene: cilj je njihovih brodova donijeti prihod.

U novom broju National Geographica Hrvatska pročitajte sve o jednom od najzabačenijih mjesta na planetu, koje je ujedno i najbogatije životom, te o tome kako ga Argentina planira takvog i sačuvati. Najsiromašnijoj državi na svijetu prijeti opasnost da njome zavlada kaos koji već vlada u državama u njezinu okruženju.