Teški metali istaloženi u dojenačkim mliječnim zubima mogu otkriti metaboličke probleme koji potencijalno pridonose nastanku ADHD i poremećaja iz autističkog spektra, objavljeno je u novoj studiji u časopisu Translacijska psihijatrija od 25. rujna 2019.

Prikupljanje materijala za tu studiju nalikovalo je prikupljanju uspomena na dojenačku dob: istraživački tim Sveučilišta Columbia i Studija medicine Mount Sinai u New Yorku uzeo je ispale mliječne zubiće od 33 autistična i 41 zdravog djeteta koja su u to vrijeme sudjelovala u istraživanju neurorazvojnih poremećaja (točnije, u studiji RATTS - Roots of Autism And ADHD Twin Study) u Švedskoj.

Prikupljanje blizanačkih mliječnih zuba

Autizam i slični pervazivni razvojni poremećaji u tom spektru, kao i ADHD (attention deficit hyperactivity disorder, u nas nazvan poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću) najčešće se dijagnosticiraju nakon dojenačke dobi, u ranim predškolskim godinama.

Nerijetko se pojava prvih jasno vidljivih znakova tih poremećaja vremenski preklapa s provođenjem programa obaveznog cijepljenja, pa je česta (ali višekratno dokazano pogrešna) zabluda da osim kronološkog preklapanja postoji i uzročna veza između nastanka neurorazvojnih poremećaja i cijepljenja. U traganju za što ranijim dijagnostičkim prepoznavanjem neurorazvojnih poremećaja, posljednjih godina je proveden velik broj istraživanja, čiji rezultati sve jasnije ukazuju da su osnovni uzroci nastanka tih poremećaja vremenski smješteni u vrlo ranu dob, štoviše i prije djetetovog rođenja.

Identičnim blizancima i mliječni zubi nerijetko ispadaju u isto vrijeme

U proučavanoj skupini djece koja su „darovala“ svoje mliječne zubiće za znanost većinom su se nalazili blizanci, jer istraživanja genetskih čimbenika kao potencijalnih uzročnika zdravstvenih poremećaja često proučavaju parove blizanaca (štoviše - ako je moguće - identičnih blizanaca) upravo zbog ponavljajućih genetskih obrazaca u takvih sestara i braće. No, američki „sakupljači mliječnih zuba“ su istraživanje genetike prepustili švedskim kolegama u studiji RATTS, a oni su se usredotočili na proučavanje metabolizma metala u djece.

Trideset troje (45%) od proučavane djece imalo je ADHD, autizam ili oba stanja, a ostalo 41 dijete (55%) nije imalo znakove neurorazvojnih poremećaja i služilo je kao kontrolna skupina.

Mliječni zubi ispitani u ovoj studiji sadržavali su metale u tragovima⁠ - kako one biološki neophodne, tzv. esencijalne metale poput cinka, bakra i željeza, tako i one toksične, npr. olovo. Najsažetije iznesen rezultat ispitivanja glasio bi: između djece koja imaju autizam / ADHD i djece bez neurorazvojnih poremećaja postoji razlika u metaboliziranju metala u organizmu.

Kopanje po prošlosti

Već je dulje vrijeme poznata činjenica da fetalna izloženost toksičnim metalima može poremetiti razvoj dječjeg mozga, ali "...ovo istraživanje sugerira da iza toga stoji i nešto više", rekla je dr. Amy Margolis, medicinska psihologinja sa Sveučilišta Columbia. "To nije samo priča o tome kako izlaganje toksičnim metalima dovodi do neželjenih neuroloških ishoda, već i o tome kako različiti metabolički profili djece čine njihov organizam različito osjetljivijim na toksične učinke metala."

Povrh toga, proučavanje metala u dječjim zubima - osim što otvara nova pitanja i smjerove u istraživanjima neurorazvojnih poremećaja - potvrđuje raniju hipotezu da su i za autizam i za ADHD najvjerojatnije 'krivi' ​​isti genetički uvjetovani poremećajiu metaboličkim i biokemijskim procesima.

Naime, već ranije je dokazano (u jednom preglednom članku iz 2013. i dva istraživanja iz 2016.) da osobe s ADHD-om imaju drukčije koncentracije olova, žive, cinka i mangana u krvi i urinu od onih koji nemaju ADHD-poremećaj. Više drugih istraživanja je pokazalo da su autizam i ostali poremećaji iz toga spektra također povezani s višom razinom toksičnih metala (olova) i nižom razinom esencijalnih metala (cinka).

Nastavak teme čitajte na sljedećoj poveznici.

Tekst: Igor Berecki

Izvor:www.bug.hr

Foto: Profimedia