Svako četvrto dijete u Hrvatskoj izloženo je vršnjačkom nasilju, kažu istraživanja. Protiv ove pošasti najlakše se boriti znanjem i, dakako, svakodnevnim razgovorom s djetetom, jer to stvara povjerenje - ključ rješavanja svakog problema

Svake posljednje srijede u veljači tradicionalno se obilježava Dan ružičastih majica. Podsjetnik je to na 2007. godinu kada je dječak u Kanadi, obukao ružičastu majicu u znak potpore majci oboljeloj od karcinoma dojke i bio izložen izrugivanju. 2017. godine Hrvatski sabor je, na inicijativu Centra za edukaciju i prevenciju nasilja, potvrdio ovaj dan kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Jeste li znali da je vršnjačko nasilje danas prisutnije nego ikada prije. I to najviše zbog društvenih mreža, jer je puno lakše izreći uvredu skriven iza ekrana. osim toga, mnoga djeca nisu ni svjesna da "pisani trag" u vidu poruka koje dijele, ostavlja dublji i bolniji trag. Nekada su se dvoje djece posvađali i svađa je uglavnom bila riješene u nekoliko minuta. Sada svaka prepirka "umreži" još stotine drugih i val grubosti i agresije se širi. Kako tome stati na kraj? Edukacijom! Kako postupiti ako sumnjate da je i vaše dijete žrtva vršnjačkog nasilja pročitajte ovdje.

Na internet stranicama Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba pojašnjavaju i to na koje se sve načine odvija 'cyberbullying'. Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Takvo se nasilje, nadalje, odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi.

Djeca katkad na određenoj popularnoj internetskoj stranici traže od ostalih da navedu osobu koju najviše mrze te da o njoj napišu nekoliko riječi, a sve s ciljem da žrtvu osramote pred što većim brojem ljudi, kažu stručnjaci Poliklinike napominjući da posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. Naime, publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi, jer žrtva može svaki put ponovno pročitati što je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana riječ djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Nadalje, vrlo je mala mogućnost za izbjegavanje nasilna ponašanja, s obzirom na to da se na internetu može dogoditi bilo kad i bilo gdje. Budući da nasilnik može ostati anoniman, velikom broju djece upravo ta činjenica služi kao poticaj da se nasilno ponašaju, iako u stvarnom svijetu vrlo vjerojatno ne bi bila nasilna.

Tekst: D. P.
Fotografije: Profimedia