Unatoč činjenici da alternativne mjere poput savjetovanja, treninga vještina, humanitarnog rada i uključivanja u lokalnu zajednicu imaju veću učinkovitost pred represivnim mjerama poput maloljetničkog zatvora i odgojnih zavoda, one još uvijek nisu dovoljno prepoznate među stručnjacima i širom javnosti. Korištenjem alternativnih mjera smanjuje se vjerojatnost recidiva, odnosno ponovnog počinjenja djela, a dijete dobiva priliku za ponovno uključivanje u zajednicu.
„Cilj ove kampanje je podsjetiti javnost da su djeca koja prekrše zakon prije svega djeca, a tek onda počinitelji prekršajnog ili kaznenog djela te da im je potrebna pomoć i podrška. Dječja prava postoje i kada dijete prekrši zakon te ih je i tada iznimno važno poštivati. Kada maknemo fokus s neprihvatljivog ponašanja te pružimo djeci priliku da ponašanje poprave, dajemo im mogućnost da ponovno postanu aktivni članovi zajednice.“, rekla je psihologinja Anamarija Vuić, programska koordinatorica Hrabrog telefona.
Tekst i foto: press
Zašto beba još nema kosu: Ćelavost beba ne mora značiti problem, ali kada se zabrinuti?
Tihi refluks kod beba: Kako prepoznati simptome i pomoći djetetu?
Mogu li majke upropastiti svoje sinove? Slavni psiholog Carl Jung otkrio fatalnu pogrešku u odgoju dječaka
3 česte greške koje otežavaju život roditeljima i djeci, tvrdi psihologinja
Kourtney Kardashian popila je svoje majčino mlijeko jer se osjećala bolesno: Je li to sigurno?