Zika virus je otkriven 1947. godine u Ugandi i dobio je naziv po šumi Zika. Prvi slučajevi infekcije čovjeka ovim virusom opisani su 1952. i od tada se pojavljuje u tropskoj Africi, jugoistočnoj Aziji i na otocima pacifičkog područja. U svibnju 2015. potvrđena je prva infekcija čovjeka Zika virusom na području Brazila, zatim i susjednih zemalja, a od veljače 2016. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ga proglašava međunarodnim javnozdravstvenim interesom, jer se očekuje njegovo daljnje širenje i u udaljene zemlje.

Infekcija čovjeka započinje u stanicama imunosnog sustava na mjestu ulaska virusa (uboda komarca) te se širi u limfne čvorove i krvotok. Kod većine ljudi infekcija prolazi asimptomatski, a simptomi se uočavaju u 20 % slučajeva.

Najčešće se javlja vrućica, glavobolja, kožni osip, bolovi u mišićima te upala očne spojnice. Simptomi obično traju između dva i sedam dana. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako smrtni slučajevi nisu zabilježeni, a stopa hospitalizacije je vrlo niska. Dijagnoza akutne infekcije postavlja se serološkom pretragom, detekcijom specifičnih IgM protutijela ili četverostrukim povećanjem titra IgG protutijela u serumu. Virus se u krvi nalazi vrlo kratko, stoga se može dokazati unutar tri do pet dana nakon pojave prvih simptoma.

Liječenje akutne infekcije virusom uglavnom se temelji na ublažavanju simptoma. Još uvijek ne postoji cjepivo ili lijek za prevenciju infekcije virusom. Tijekom velikih epidemija Svjetska zdravstvena organizacija je izvjestila o potencijalnim neurološkim i autoimunim komplikacijama vezanih uz infekciju Zika virusom.

Iako infekcija ima blagi klinički tijek, ipak kod trudnica može biti opasna. Dosadašnja istraživanja ukazuju na povezanost zaraženosti Zika virusom s povećanom incidencijom pojave mikrocefalije u novorođenčadi. Mikrocefalija je poremećaj kod kojeg je glava abnormalno mala te se mozak djeteta ne može normalno razvijati. Potrebno je više istraživanja kako bi se u djece majki s preboljelom Zika virusnom infekcijom isključili drugi mogući uzročni čimbenici mikrocefalije (genski poremećaji, izloženost toksinima itd.). Za sada situacija ukazuje da žene koje se zaraze virusom u bilo kojem tromjesječju trudnoće imaju povećan rizik za rađanje djece s mikrocefalijom. Još nije dokazano prenosi li se Zika virus dojenjem, dok je opisan prijenos spolnim putem i transfuzijom krvi. Pretpostavlja se da je put prijenosa s majke na dijete preko posteljice iako se može prenijeti i tijekom poroda. Popratni problemi koji se mogu javiti kod poremećaja mikrocefalije su problemi s govorom, intelektualnim teškoćama, problemi s kretanjem i ravnotežom, poteškoće s gutanjem i slično.

Osim mikrocefalije neki podaci ukazuju na moguću povezanost Zika virusa s Guillain-Barréovim sindromom (autoimunom bolesti perifernog živčanog sustava) te poremećajima vezanim uz sluh i vid novorođenčadi. Slučajeve mikrocefalije, koji su se prošle godine u neuobičajeno velikom broju pojavili kod novorođenčadi u Brazilu, brazilski liječnici su povezali sa Zika virusom. Brazilsko ministarstvo zdravstva je izvjestilo o dvadesetostrukom povećanju broja slučajeva neonatalne mikrocefalije, koji odgovara geografskoj i vremenskoj pojavi Zika virusne infekcije u toj zemlji. Zdravstvene vlasti zemalja u kojima autohtona infekcija još nije dokazana, prema preporuci SZO-a upozoravaju trudnice da izbjegavaju putovanja u zemlje u kojima vlada epidemija infekcija ovim virusom. Ako se nalaze u rizičnim područjima svakako bi trebale provoditi mjere zaštite od uboda komaraca korištenjem klima uređaja, zaslona ili zaštitnih mreža kada su u zatvorenom prostoru, dok na otvorenom treba nositi duge rukave i hlače uz korištenje sredstava za odbijanje komaraca.

U Europi je do sada zabilježeno stotinjak uvezenih slučajeva Zika bolesti kod osoba koje su prethodno boravile u virusom zahvaćenim područjima. Komarci iz porodice Culicidae koji su raspostranjeni u Hrvatskoj ne mogu prenositi Zika virus.

Tigrasti komarac (Aedes albopictus) je prisutan u brojnim dijelovima Europe, pa i u Hrvatskoj. Trenutno je, zbog relativno nepovoljnih klimatskih uvjeta za razmnožavanje komaraca, rizik širenja Zika virusne infekcije komarcima u Hrvatskoj još uvijek nizak te trudnice nisu visoko ugrožene. Za sada postoji samo apeliranje na rizik dolaska Zika bolesti u ljetnim mjesecima. Ta mogućnost postoji radi ovogodišnjeg održavanja Olimpijskih igara u Brazilu koji je virusom zahvaćeno područje. Ljudi koji bi se zarazili na putovanju i s virusom u krvi vratili u naše krajeve potencijalna su opasnost. Mogućnost razvoja situacije kao što je epidemija u mediteranskim krajevima nas upozorava na važnost edukacije zdravstvenih.

Ako se trudnica zarazi, ne zna se kako virus točno utječe na trudnoću, kolika je mogućnost prijenosa virusa s trudnice na fetus, ako se fetus zarazi kolika je mogućnost da će razviti neku malformaciju, u kojem periodu trudnoće infekcija može naškoditi fetusu i druge. S obzirom na to da postoje mnoge nejasnoće i neodgovorena pitanja važno je pratiti sve što se uz infekciju Zika virusom objavljuje.

Tekst: Primaljski vjesnik, svibanj 2016.

Foto: Profimedia.hr