Iako je za mnoge žene trudnoća čarobno razdoblje, ponekad se u tom razdoblju javljaju napadaji panike, koji mogu biti vrlo izraženi

Napadaji panike zapravo su razdoblja intenzivna psihičkog stresa u kombinaciji sa stvarnim fizičkim simptomima. Ako se češće javljaju, mogu zabrinuti buduće mame. Javljaju se čak i kod žena koje dotad nisu doživjele napadaj panike, a individualno je hoće li će se javiti samo jedanput ili više puta. Napadaji panike nisu opasni sami po sebi, ali izazivaju strah kod trudnica – prije svega zbog bebina, ali i vlastitog zdravlja.

Kako tijelo reagira na napadaj panike?

Fizički i psihički stres koji uzrokuje napadaje panike u trudnoći može utjecati na plod u razvoju. Kada je majka uznemirena i tjeskobna, smanjen je protok krvi do fetusa, što u pojedinim slučajevima može dovesti do prijevremenog porođaja i male porođajne mase bebe.

Također, jaki napadaji panike mogu utjecati na odnos majke i djeteta, kao i na majčinu sposobnost da se nosi s izazovima postporođajnog razdoblja.

Kada se javljaju i koliko traju?

Napadaj se može dogoditi bilo kada, čak i u snu. Obično traje kratko (od pet do dvadeset, eventualno trideset minuta), a vrhunac obično doseže za desetak minuta.

Međutim, pojedini simptomi koji ga prate mogu se zadržati mnogo dulje. Moguće je i da simptomi ne traju dugo, da se stišaju nakon nekoliko minuta, ali da se u kratkom roku ponove i nekoliko puta, pa da buduća mama pomisli kako je riječ o jednom dugom napadaju. Inače, mnoge trudnice u devet mjeseci dožive samo jedan napadaj panike, eventualno dva, dok su kod drugih češća pojava.

Nije isključeno ni da se napadaji panike prvi put jave u drugoj ili idućim trudnoćama te da tada čak ometaju sposobnost normalnog funkcioniranja trudnice. Moguće je i da se jave nakon težega životnog iskustva ili tijekom iznimno stresnog razdoblja. Jedan je od uzroka njihove učestalosti u današnje vrijeme sve brži tempo života, a time i veća izloženost stresu.

Zašto se javljaju?

• Igra hormona

Okidači napadaja panike razlikuju se od osobe do osobe. Ipak, općenito gledajući, hormonske promjene najčešći su uzrok napadaja panike tijekom trudnoće. Kada je tijelo podvrgnuto silnim kolebanjima hormona, posebno kada je riječ o progesteronu, napadaji panike češće se javljaju. Naime, hormoni i te kako utječu na emocionalnu kontrolu.

• Uznemirenost zbog zdravlja

Iako se ne smatra “pravim” uzrokom napadaja panike, do njih može dovesti i preosjetljivost vezana uz zdravstveno stanje.

Naime, kod trudnica koje previše vremena provode usredotočene na to kako se fizički osjećaju, kao i na razmišljanje o postojećim i mogućim promjenama, mnogo se češće javljaju napadaji panike. Također, simptomi koji prate napadaje panike mogu izazvati strah od drugog napada, kao i pitanje je li riječ o napadajima panike ili su to znakovi da nešto nije u redu s trudnoćom. Tako se stvara začarani krug.

• Prethodni napadaji panike

Vrlo je vjerojatno da će žene koje su prije trudnoće imale napadaje panike biti pogođene tim problemom u trudnoći. Ponekad je dovoljan jedan traumatski događaj da izazove napadaj, obično kada se trudnica nađe u sličnim traumatskim okolnostima. Trudnice su često ranjive i nakon preležane bolesti ili duljeg razdoblja depresije.

• Genetika

Prvi napadaj, inače, može izazvati prethodna dugoročna izloženost stresu, a ima naznaka i da bi mogla biti riječ o genetskoj sklonosti.

Simptomi napadaja:

• ubrzano lupanje srca

• bolovi ili neugoda u grudima (stezanje)

• poteškoće s disanjem (osjećaj gušenja)

• drhtanje

• senzacija utrnulosti (obamrlost udova)

• probadanje

• jak osjećaj vrućine ili hladnoće

• intenzivno preznojavanje

• mučnina ili bolovi u trbuhu

• vrtoglavica, nesvjestica, nesigurnost

• intenzivan strah od gubitka kontrole nad svojim ponašanjem

• preplavljujući strah

Koliko je to opasno?

Zbog jakog lupanja srca trudnice ponekad pomisle da će dobiti srčani udar. Međutim, napadaji panike nisu opasni za zdravlje. Zapravo, sastavni su dio tjelesne “obrane”, koja uzrokuje pojačano lupanje srca (ono pumpa veće količine kisika u udove kako bismo se mogli što prije izvući iz potencijalno opasne situacije).

Često je prisutan i strah od nesvjestice, ali da bi do toga došlo, krvni tlak mora pasti, a ne rasti kao kod panike. Ako ste fizički zdravi, neće vam se dogoditi ništa, pa nema razloga za brigu. Oprez je potreban jedino ako buduća mama ima srčani problem, boluje od dijabetesa, astme ili druge ozbiljnije bolesti. Također se preporučuje preventivan posjet liječniku ako štitna žlijezda pokazuje znakove pretjerane aktivnosti – jer to može dovesti do uznemirenosti i osjećaja tjeskobe, a time i do napadaja panike.

Kada, ipak, treba otići liječniku?

Ako napadaji bitno ometaju svakodnevno funkcioniranje, treba se javiti liječniku. Ponekad je potrebna psihoterapija – najčešće se primjenjuje kognitivno-bihevioralna tehnika. Kada se stanje nakon terapije stabilizira, i strahovi vezani uz trudnoću i razdoblje nakon porođaja bit će znatno manji.

Tekst: Snežana Damnjanović Mitić, časopis Moje dijete, lipanj 2013. Foto: Thinkstock