Posljednjih dana, u domaćem medijskom prostoru događa se nešto neobično: pojava prve reklame koja žensko tijelo ne tretira kao objekt savršenstva niti žensku intimu pokušava zamaskirati u nešto “društveno prihvatljivo” radosnim ženama koje plešu u bijelim hlačama dok se mjesečnica prikazuje tek simboličnom plavom tekućinom. Ova kampanja branda Libresse nimalo slučajno i s punim pravom odlučuje progovoriti o ženskom tijelu u svoj raskoši ljepote i boli ženske intime, bez cenzure. Kao ohrabrenje ženama da i one podijele svoje priče te o svojem tijelu počnu govoriti otvoreno, svoju je intimu podijelila i Jelena Veljača. U iskrenom i odvažnom tekstu, Jelena naglašava važnost toga da se pomaknu granice komunikacije o ženskom tijelu. “Sva bolna i traumatična iskustva koja nas je društvo naučilo skrivati da muškarcima ne bi bilo nelagodno”, piše Jelena, “formativne su stvari za karakter žene”. Istraživanja koja su potaknula brend Libresse na nastanak ove kampanje otkrivaju da 21 % žena osjeća kako društvo želi da šute o tim problemima, dok njih 44 % priznaje da zbog šutnje i nerazumijevanja ima emocionalnih problema. Baš zato, pozivamo čitateljice da pod hashtagom #pričeiznutra na društvenim mrežama ili na Libresseovoj stranici podijele svoje priče kako bi pomogle u rušenju tabua i pomogle izgraditi zajednicu u kojoj žensko tijelo nije predmet srama, već snage.

Možda najneočekivaniji od svih tabua kojima se ova kampanja bavi onaj je o medicinski potpomognutoj oplodnji. Kao dokaz, gotovo je nemoguće pronaći članak u kojem, na primjer, domaće poznate mame otvoreno govore o tom procesu ili ga barem spominju. Kao da se bi taj podatak srušio sliku “savršene žene” ili “savršenog para”, kao da umjetna oplodnja proglašava ženu “manjkavom” i tog se procesa čak i u 2020. godini treba sramiti.

Jedan od postupaka

medicinski potpomognute oplodnje, izvantjelesna oplodnja, u Hrvatskoj se

provodi od 1983., a postupak je kod nas stigao samo 5 godina nakon prvog

uspjeha u svijetu. Godišnje se u Hrvatskoj provede oko 6 i pol tisuća

postupaka, a zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji rodi se 1.100 do

1.200 djece godišnje.