Parovima koji žele postati roditelji, a iza sebe imaju već nekoliko neuspjelih pokušaja, nije potrebna samo medicinska podrška nego i psihološka budući da s godinama dolazi do obeshrabrenja i nezadovoljstva koji mogu utjecati na kvalitetu života.

Osjećaji s kojima se bore žene, ali i muškarci koji pokušavaju postati roditeji su osjećaj bijesa, nemoći, krivnje, depresije, svakodnevna izloženost pritisku sredine i obitelji.

Razgovarali smo s Mariliom Peixoto, koja će za sebe reći da je terapeutkinja za svjesno roditeljstvo i zdravo djetinjstvo, ali prije svega kaže da je mama 8-godišnje djevojčice Maire.
marilia

Marilia je 2017. godine osmislila je Mama Core platformu te počela pružati potporu trudnicama i mladim majkama kroz grupe i individualni sesije.

Ova 37-godišnja Brazilka, koja je doselila je u Zagreb prije trinaest godina, održava tečajeve o roditeljstvu i majčinstvu, a u međuvremenu je postala i dula te pruža psihološku podršku parovima koji žele postati roditelji.

U kojem trenutku vam se obraćaju žene koje su u postupku medicinski potpomognute oplodnje?

Nakon što nekoliko puta nisu uspjele zatrudnjeti. Osjećaju se nemoćne, ljute i usamljene. Također, na vidjelo izađu i problemi koji su postojali u vezi. Često dolazi do frustracija zbog različitih očekivanja i različitih interesa, a znaju se osjećati neprihvćenima od strane svojih muževa.

Čitav je postupak potpomognute oplodnje emocionalno i fizički isrpljujući za ženu. Na koji način im vi pomažete? 

Pružam psihološku potporu kako bi se lakše nosile sa svojim odlukama, shvatile da nisu same i zajedno u proces uključujemo partnera.

Važno je da par, koji planira roditeljstvo, prožive to posebno iskustvo, da su zajedno na ‘medicinkim zahvatima’ i tijekom psihoterapije, da pričaju o svojim osjećajima, da mogu podijeliti svoje strahove i frustracije. U protivnom, događa se da se emocionalno razdvoje, što pak može rezultirati krizom u vezi ili čak razilaženjem. Jer, kod upornih pokušaja začeća, žene se često osjećaju usamljeno, izolirano te imaju osjećaj da su ih njihova tijela izdala.

Trebaju li ponekad pomoć i njihovi partneri? 

Rekla bih uvijek! Oboje trebaju potporu kako bi se laše mogli nositi sa situacijom koja je sama po sebi vrlo delikatna i stresna jer provocira jako puno frustracije, kriza, osjećaja nemoći, usamljenosti i izoliranosti.

S jedne strane, žene se osjećaju usamljene, a partneri isključeni, uplašeni i nemoćni.

Zato je vrlo važno da, kad se par odluči na taj korak, usporedno potraži i psihološku pomoć.

Važno da to oboje stvarno žele i da ne odustanu nakon prvog neuspjeha. Isto je tako važno da su stabilni kao par i dovoljno jaki da se mogu suočiti s izazovima koji sup red njima. Neoplodnost može prouzročiti psihološku krizu koja utječe na sve aspekte života: u vezi, odnosima, pa čak i na poslu.

Skoro je pa nezamislivo da u 21. stoljeću još ima ljudi koji ne razumiju proces i potrebu za medicinski potpomognutom oplodnjom te osuđuju žene koje se odluče za pomoć. Žene često nemaju ni potporu obitelji. Kako osnažujete te žene?

Da, nažalost to je činjenica i zato je toliko važno da su žene okružene drugim ženama, ljudima koji im mogu pružiti psihološku potporu i da ih ne osuđuju.

Učim ih da vjeruju svojim tjelima, da se osnažuju i paze, da rade nešto dobro za sebe. Jer, važno je da žene budu emocionalno, fizički i energetski jake da bi mogle zatrudnjeti.

Kako vama, kao nekome tko je došao iz kulturološki posve drukčije sredine, izgleda život u Hrvatskoj?

Lijep, miran i siguran. Ritam života je drugačiji. Ovdje još uvijek ljudi imaju vremena za kavu, za druženje s prijateljima i za sitne užitke. To mi se jako  sviđa.

S druge strane, birokracija, korupcija i konzervativni mentalitet je nešto na što se ni nakon trinaest godina ne mogu naviknuti.

Mislite li da su Hrvati konzervativni kad je u pitanju medicinski potpomognuta oplodnja?

Mislim da jesu. I to ne samo vezano uz potpomognutu oplodnju, već kao društvo općenito. U trinaest godina dogodile su se neke promjene, ali još uvijek Hrvatska ima puno prostora za napredak.

Razgovarala: Zvjezdana Bubnjar

Foto: Shutterstock, Instagram