Jeste li i nakon ovih podataka sigurni da želite roditi carskim rezom?

Doznajte koje rizike donosi carski rez za buduće trudnoće, za majku i za bebu

U zadnje vrijeme i u našoj zemlji se sve više žena odlučuje za dogovoreni carski rez bez da za to postoje medicinske indikacije. Postavlja se pitanje jesu li do kraja informirane o svemu što carski rez donosi i koliko je želja da se izbjegne bol na porođaju uistinu problematična, ako znaju da ih nakon carskog reza čeka poprilično bolan oporavak o kojem im možda nitko ne govori, a same se ne informiraju. K tome na početku djetetova života često uopće ne mogu kvalitetno brinuti o djetetu jer i same trebaju pomoć.
Osjećamo zato potrebu da ponovo na jednom mjestu nabrojimo sve rizike carskog reza, u slučaju da on uistinu nije potreban zbog nekog hitnog stanja. Podaci su navedeni u knjizi "Gentle Birth – gentle mothering" autorice dr. Sarah J Buckley

Carski rez može biti nužan u slučaju intervencije kojom se spašava život i majci i bebi, ali njegovo pretjerano korištenje bez potrebe prilično je zabrinjavajuće. Sljedeće informacije donosimo kako bismo razbili mit da je carski rez sigurniji od vaginalnog poroda i da bismo upozorili na nepotrebnu mjeru kada se liječnici za njega odlučuju rutinski npr. nakon prvog carskog reza i trudnoće u kojoj je dijete okrenuto na zadak.

Rizici za majku

Visok postotak carskih rezova čini porod opasnim iz sljedećih razloga:
– Rizik da će majka umrijeti nakon carskog reza je četiri puta veći nego nakon vaginalnog poroda, bez obzira na majčino zdravlje.
– Rizik da će majka umrijeti nakon odabranog carskog reza (nema indikacija) je dva na 10000 slučajeva, četiri puta veća nego nakon vaginalnog poroda.
– 20 do 40% žena imaju post-operativne komplikacije – najčešće su infekcije maternice, rane ili urinarne infekcije.
– Ozbiljne infekcije poput zdjeličnog apscesa, septičnog šoka i zdjelične tromboembolije (krvni ugrušak) nisu rijetkost.
– Jedna od 10 žena ima kirurški razdor (puknuće) maternice.
– Australska studija je dokazala šest puta veći rizik od postporođajne depresije tri mjeseca nakon hitnog carskog reza. To može biti posljedica ranog odvajanja mame i bebe.
– Nakon carskog reza žene su manje zadovoljne svojim iskustvom porođaja; manje su sigurne u odnošenju prema bebi; umornije su (čak do četiri godine kasnije); vjerojatnije je da će ponovno biti hospitalizirane i manje je vjerojatno da će dojiti dijete.
– Na funkciju dna zdjelice u manjoj mjeri utječe normalan fiziološki porod, ali u većoj mjeri utječe ako je porod završen forcepsom ili vakuum ekstrakcijom. Treniranje mišića dna zdjelice tijekom ili nakon poroda može tu funkciju poboljšati u kratkom ili srednje dugom roku.
– Istraživanje na velikom broju sudionika pokazao je da carski rez ne štiti dugoročno i značajno dno majčine zdjelice.

Rizik za buduće trudnoće

Majka se također izlaže značajnom riziku u svim budućim trudnoćama, uključujući:

– Smanjenu plodnost.
– Povećani rizik od izvanmaternične trudnoće.
– Povećani rizik od neobjašnjivih slučajeva mrtvorođene djece: otprilike dvaput češće kod žena koje su prethodnu trudnoću završile carskim rezom.
– Povećani rizik od rupture maternice prije ili tijekom poroda (otprilike 1 slučaj od 200), i dva do četiri puta više kad je porod induciran ili stimuliran u nekom trenutku.
– Rizik od problema s posteljicom (placenta praevia tj. predležeća posteljica); placentarna abrupcija kad dolazi do ranog odvajanja posteljice; placenta acrreta, kada se posteljica ne može odvojiti, sve povećano za dva do četiri puta. Svi su ovi rizici potencijalno rizični i za život i povećavaju opasnost od smrti novorođenčeta. 7 do 15 puta je povećan rizik od hitne histerektomije nakon porođaja (odstranjenje maternice).
– Povećan rizik od krvarenja nakon poroda, ozbiljne anemije, transfuzije krvi, ponovljenog carskog reza i infekcije, zbog svih spomenutih razloga.

Rizici za bebu

Bebe koje su rođene carskim rezom koji nije bio potreban izložene su brojnim rizicima i nepotrebnim intervencijama:

– Carske bebe propuštaju aktivaciju organa i hormonskog sustava koji se pokreću kad krenu trudovi, uključujući štitnjaču, nadbubrežnu žlijezdu, bubrege, pluća, crijeva, krvožilni i imunološki sustav.
– Promjene u imunološkom sustavu traju najmanje šest mjeseci i promjene u crijevnoj flori (prijateljske bakterije) su stalne.
– Gubitak placentarne transfuzije (kad krv i hranjive tvari prelaze od posteljice do bebe sve dok pulsira pupčana vrpca), što može doprinijeti probemima s disanjem i drugim problemima nakon porođaja.
– Pet puta veći rizik od potrebe za intenzivnom njegom nakon poroda.
– Povećan rizik od prijevremenog poroda; oko 10 posto beba je rođeno više od dva tjedna prerano.
– Povećan rizik od problema s disanjem nakon poroda: manji problemi su 6 puta veći u usporedbi s 3 posto kod vaginalnog poroda, čak i ako je porod bio u terminu.
– Nakon carskog reza 1,6 posto beba treba respirator za ozbiljne dišne probleme u usporedbi s 0,3 posto kod vaginalnih poroda.
– Plućna hipertenzija, od koje 40 do 60 posto zahvaćene djece umire, može utjecati na 3 do 5 od 1000 djece rođene željenim carskim rezom (bez indikacija) u usporedbi sa 0,8 od 1000 djece rođene vaginalnim putem.
– Jedan do dva posto rizika za kirurškom ranom (slučajnim rezom djeteta) tijekom operacije.
– Rizici za bebu u svim porodima koji slijede nakon carskog reza uključuju: povećan rizik od prijevremenog poroda, niska porođajna težina, loše stanje na porodu i smrt, zbog svih prethodno navedenih razloga.

Bolji ishodi zbog carskog reza?

Brojne studije proučavaju ima li carski rez uistinu bolje ishode.

– Pretjerano uplitanje porodničara na porodu. "Prisutnost visoko obrazovanog kirurga na fiziološkom porodu ja analogno situaciji u kojoj kirurg pedijatar služi kao dadilja zdravom dvogodišnjem djetetu."
– Zemlje s velikim brojem porodničara koji nadgledaju zdravu ženu imaju visok postotak carskih rezova, ali bez boljih ishoda (Autralija, Kanada, SAD, Grčka).
– Modeli skrbi koji podrazumijevaju manje korištenje tehnologije (centri s primaljama, kuće za porode, porodi kod kuće) su barem jednako sigurni, imaju manje intervencija i manji postotak carskih rezova, obično manji od 10 posto.

Razlozi za nepotreban carski rez

– Majčin zahtjev nije uobičajen razlog za carskim rezom. Internacionalna istraživanja pokazuju da svega jedan do dva posto trudnica traži carski rez bez medicinski opravdanih razloga.
– Žene koje preferiraju carski rez obično su već imale carski rez ili su imale "užasno" ili "neugodno" iskustvo prvog poroda i naglašavaju "sigurnost za bebu" kao glavni povod.

Psihološki ishodi

– Vaginalni porod je povezan s visokom razinom najmanje četiri hormona zbog kojih se dobro osjećamo, što pridonosi lakšem povezivanju mame i bebe kao i njihovoj sigurnosti.
– U istraživanju sa životinjama, ovi hormoni kataliziraju instinktivno majčinsko ponašanje.
– Majke koje su rodile carskim rezom imaju različite hormonske obrasce tri dana nakon poroda, što podrazumijeva dugoročne učinke na ovaj osjetljiv sustav.
– Australska studija pokazuje da žene nakon vaginalnog poroda općenito doživljavaju povećanje samopoštovanja, dok žene nakon carskog reza imaju veću vjerojatno doživjeti gubitak samopouzdanja.
– Još uvijek se ne znaju suptilni, ali dugoročni učinci zbog lišavanja bebe potpunog procesa rađanja.

Tekst: roditelji.hr
Foto: Profimedia

Tagovi: carski rez, depresija, infekcije, rizici za bebu, rizici za majku, samopouzdanje

Pročitajte i: