Koliko ste upoznati s posljedicama nedovoljnog unosa joda tijekom trudnoće?

Jod je sastavni element hormona štitne žlijezde koji izravno utječu na pravilan razvoj te na diferenciranje i funkciju svih stanica i tkiva u ljudskom organizmu, posebno mozga. Regulira i brzinu i razinu prometa i razmjene tvari i energije u našem organizmu.

Stvaranje mreže neurona počinje u prvim tjednima razvoja fetusa, a za to je jod najvažniji prehrambeni izvor. Što je neuronska mreža razgranatija, veća je iskoristivost mozga, a samim tim i bolje pamćenje, koncentracija i učenje. Zato je dovoljan unos joda u trudnoći, tijekom dojenja i u najmlađoj dobi iznimno važan.

Najvažnija uloga tiroksina i trijodtironina jest u stvaranju i razvoju mozga i živčanih struktura. Hormoni štitnjače upravljaju procesom stvaranja novih neurona i njihovih ovojnica, rastom i osposobljavanjem za obavljanje specifičnih živčanih funkcija, grananjem i međusobnim povezivanjem (neuronska mreža) te pravilnim smještajem. Mozak bebe počinje se stvarati puno prije nego što se stvara bebina štitna žlijezda. To znači da je u samom početku, kada je izraženo stvaranje moždanih struktura, beba potpuno ovisna o hormonima koje preko posteljice dobiva od majke.

Ako majka tijekom trudnoće ne unosi dovoljno joda, može se osjećati sasvim dobro, ali zbog toga manje hormona štitne žlijezde dospijeva do njezine bebe. Kod djece koja nisu imala dovoljno joda u vrijeme najbržeg rasta i razvoja (od začeća do treće godine života) intelektualne su sposobnosti smanjene u odnosu prema mogućnostima koje su mogla ostvariti u uvjetima dovoljne količine joda.

Izvori joda

Dnevne količine joda koje su potrebne iznose 90 do 110 mikrograma za djecu, 150 mikrograma za zdrave odrasle osobe i 250 do 300 mikrograma za trudnice i dojilje. Ljudski organizam ne može stvoriti jod, nego ga unosimo hranom i pićem. Najbogatiji izvor joda jest hrana morskog podrijetla (morska riba, morski rakovi, alge i školjke) te mineralne vode s prirodnim jodom. Jod se u organizmu mnogo bolje iskorištava u obliku vodene otopine.

Biljna hrana ima manje joda od životinjske. Joda ima i u jodiranoj soli, ali potrebne su otprilike dvije pune žličice (za kavu) soli na dan da bi se zadovoljile dnevne potrebe. Zbog neželjenih učinaka na zdravlje koje sol može izazvati (porast krvnog tlaka, oticanje i dr.), trudnicama i maloj djeci savjetuju se drugi izvori joda.

Utjecaj joda na razvoj bebe u trbuhu

Hormoni štitne žlijezde nužni su za razvoj središnjeg živčanog sustava u fetalnom i ranom postnatalnom razdoblju. Dovoljna količina joda, kao glavne komponente tih hormona, osnovni je preduvjet. Nedostatak joda u prehrani negativno utječe na funkciju štitne žlijezde majke i djeteta te na djetetov mentalni razvoj. Što je manjak joda veći, veće je i oštećenje mozga. Nedostatak joda u prehrani smanjuje broj živčanih stanica i veličinu mozga.

Najosjetljivije razdoblje za djelovanje joda na razvoj mozga jest drugo tromjesečje trudnoće, kada se stvaraju živčane stanice kore velikog mozga i bazalnih ganglija, a razvoj mozga još uvijek ovisi o količini hormona štitnjače u majčinoj krvi. U razdoblju dojenja opskrba dojenčeta jodom ovisi o količini joda u majčinu mlijeku.

Simptomi nedostatka joda u organizamu

Prvi simptomi nedostatka joda mogu biti i opća slabost, povećanje tjelesne težine, suha koža, tanka kosa koja ispada, lomljivi nokti, zatvor, pospanost, sporost, depresija, stalni osjećaj hladnoće, smanjena koncentracija i zaboravljivost.

Tekst: Ivančica Tarade

Foto: Thinkstock