je li dijete spremno za polazak u prvi razred

Zbog koronavirusa nema testiranja za prvašiće. No je li dijete spremno za polazak u školu?

Mnogi roditelji, osobito kada se prvi puta susreću s upisom u školu, pitaju se je li njihovo dijete spremno na taj veliki korak. S obzirom na novonastalu situaciju i pandemiju koronavirusa, zbog kojeg su predškolske ustanove zatvorene, još je teže sa sigurnošću znati je li vrijeme za polazak u školu te koliko će budućim prvašićima, zapravo, nedostajati predškolski program iz vrtića

U odgojno-obrazovnim ustanovama radi na jačanju svih dječjih kompetencija, kao i na cjelokupnom razvoju,  ne samo zadnju, predškolsku godinu, već tijekom čitavog boravka djeteta u vrtiću. I prije ove pandemije većina je roditelja, vjerojatno, razgovarala s odgojiteljima o svojem djetetu i spremnosti za školu, kao i o tome na čemu bi još do tada trebali poraditi.

Evo nekih osnovnih preduvjete za uspješan početak školovanja, a svi znamo koliko je važan dobar start:

– dijete ima razvijeno samopouzdanje

– samostalno je i odgovorno

– zna rješavati probleme i sukobe na asertivan način

– kontrolira svoje emocije

– surađuje i pridržava se pravila.

Važno je znati da spremnost za školu nije izdvojena vještina. Ono je kombinacija različitih sposobnosti, vještina, navika, znanja i motivacije. Cjelokupan napredak djeteta rezultat je međudjelovanja  biološkog sazrijevanja i razvoja, a odnosi se na tjelesnu, socioemocionalnu, spoznajnu i govorno- jezičnu spremnost. Na svim ovim čimbenicima možete poraditi s djetetom  kroz igru i tako pomoći mu u jačanju njegovih kompetencija.

Polazak u školu veliki je korak za cijelu obitelj u kojem dijete, iz sigurnog okruženja roditeljske kuće i vrtića, korača u neki novi i odrasliji svijet. Dijete se po prvi put susreće i suočava s odgovornošću, obvezama i novom organizacijom života, stoga je važno da za taj korak ono bude dobro pripremljeno. Roditeljska uloga u ovom periodu jako je važna i zahtjevna, jer od tome ovisi uspješno uključivanje djeteta u školu, razvoj pozitivnih djetetovih stavova prema učenju i važnosti školovanja, kao i slika o samome sebi. Svi želimo biti ponosni roditelji učenika koji će s lakoćom izvršavati zadaće koje škola od njega traži. No, pokušajte se staviti u dječje cipele i zamisliti kako se osjeća dijete u dobi od 6 ili 7 godina pred životnim izazovom kakav je škola. Zbog toga postavite realna očekivanja s obzirom na djetetove sposobnosti i dozvolite djetetu da se snađe i samoostvari u novoj sredini.

Tjelesna spremnost predškolskog djeteta

Tjelesna spremnost podrazumijeva stupanj tjelesne zrelosti u odnosu na kronološku dob djeteta. Mjeri  se kroz nekoliko parametara – visina, težina, indeks tjelesne mase, pojava trajnih zubi.

Kod pokazatelja tjelesne zrelosti razumijevamo da je dijete zdravo, dobro razvijeno i spretno, te promatramo fleksibilnost šake i prstiju. Dijete koje je kroz ranije djetinjstvo bilo dovoljno aktivno te je trčalo, skakalo, vrtjelo se, penjalo, lakše će naučiti pravilno držati olovku i naučiti pisati. Iskoristite ovo vrijeme  kako bi pospješili tjelesnu spremnost djeteta. Vježbajte skupa spretnost, ravnotežu i koordinaciju pokreta te finu motoriku.

Sve ovo možete s djetetom vježbati kroz svakodnevni život i igre kojima se igrate. Vježba ne zahtijeva od vas da budete nešto posebno educirani, niti opremljeni, samo da se posvetite svojem djetetu i igrate se s njim. Igrajte se raznih igara s loptom  (ili, ako ste u stanu, klupkom čarapa): bacanje, hvatanje,  gađanje u cilj, kotrljanje. Skačite preko užeta, u vis, u dalj, poskakujte, stojte na jednoj nozi, pužite, gmižete, izvodite kolut naprijed i slično. Prisjetite se igre gumi – gumi, napravite “školicu" koristeći pik-traku  na podu i svakodnevno plešite. Ako imate priliku boraviti u prirodi  vozite bicikl, romobil, rolajte se, penjite se na drvo.

Znamo da smo trenutačno u izolaciji, ali važno je i da djeca borave u prirodi poštivajući sve propise  Kriznog stožera. Isto tako većina aktivnosti može se provesti i u stanu uz puno smijeha!

Vježbajte finu motoriku kroz niz zabavnih aktivnosti koje uključuju:

• crtanje, slikanje, modeliranje plastelinom, nizanje,

• baratanje škaricama, lijepljenje,

• slaganje odjeće, zakopčavanje, otkopčavanje , vezanje,

• igre vodom, brašnom,

• pravilnu upotrebu pribora za jelo i sl.

Ako dijete nije usvojilo vještine kao što su samostalno korištenje

TOALETA, SVLAČENJE I OBLAČENJE, VEZANJE CIPELA, SAMOSTALNO UZIMANJE JELA I PIĆA, sada je vrijeme da mu pomognete u njihovom svladavanju.

Socioemocionalna spremnost djeteta

Za polazak u školu posebno je važna djetetova socioemocionalna spremnost te razvoj samopoštovanja i samopouzdanja. Stoga je zadatak nas odraslih poučiti ih izražavati emocije na socijalno prihvatljiv način i pomoći im izgraditi dobru sliku o sebi.

Važno je napomenuti da bi djeca od roditelja svakodnevno trebala čuti dvije vrste poruka od nas roditelja: da su voljeni samo zato što su naša djeca, što su posebni i jedinstveni (važno je za razvoj samopoštovanja); te osvješćivanjem i komentiranjem različitih djetetovih postignuća (važno je za razvoj samopouzdanja)

Evo nekih primjera kako roditelji mogu podržavati i poticati socioemocionalne kompetencije djeteta:

• budite  dosljedni u svom odnosu prema djetetu, odredite granice i dogovorite pravila ponašanja

• postavite realna očekivanja  obzirom na djetetove sposobnosti, ni previsoka, ni preniska, već upravo ona koja će pozitivno potaknuti razvoj samopoštovanja

• svojim ponašanjem budite primjer djetetu, jer vi ste njegov najveći uzor

• svakodnevno i dosljedno potičite samostalnost, ne pomažite djetetu već mu dozvolite da napravi sam

• potičite vještine kulturnog ophođenja u svakoj prilici na ulici, trgovini i slično

• potičite djetetovu asertivnost - naučite ga da se izbori za svoja prava ne ugrožavajući prava drugih (nenasilan način)

• njegujte privržen odnos s djetetom tako što mu pokazujete ljubav, poštovanje, osjećaj da je vrijedno i sposobno (jer tapšanje po leđima ili poljubac neće razmaziti dijete)

• ohrabrite dijete – šaljite mu ja poruke, izbjegavajte kritike koje se odnose na djetetovu ličnost (kritizirate postupak, a ne dijete)

• omogućite djetetu osjećaj uspjeha kroz samostalno pospremanje igračaka, brigu o kućnom ljubimcu, održavanju osobne higijene itd.

• kvalitetno provodite vrijeme s djetetom

Izolacija je idealna za igranje s djetetom, primjerice društvenih igara u kojima djeca uče pravila i poštuju red, surađuju i uče upravljati svojim emocijama, nositi se s frustracijom (Memory, Čovječe ne ljuti se, Crni Petar, Uno i sl.).

Pomozite djetetu osvijestiti svoje i tuđe emocije uživljavanjem u situacije drugih. Potičite empatiju primjerom i razgovorima o tome što koja emocija izaziva, zašto se tako osjeća i slično. Uključite dijete u stvaranje zajedničkih planova i odlučivanja vezano uz obitelj. Tako pokazujete djetetu da vam je njegovo mišljenje važno, a ono se osjeća aktivnim članom obitelji što pozitivno utječe na razvoj samopouzdanja i samopoštovanja. Zajednički napravite planove aktivnosti za sve članove, no ne zaboravite da i svaki član obitelji treba vrijeme samo za sebe.

Spoznajna spremnost djeteta za školu

Iskoristite svakodnevne aktivnosti kako bi potaknuli razvoj dječjih spoznajnih sposobnosti. U svakodnevnim aktivnostima potičite hotimičnu (namjernu) vidnu i slušnu pažnju, primjerice u šetnji promatrajte promjene u prirodi, prometne znakove i sl. Igrajte se matematike tako da zajedno uspoređujete, brojite, sparujete, pridružujete, rastavljate cjeline na dijelove i obrnuto, nižite predmete, održavajte zadani slijed i slično.

Slažite igračke po veličini, od najmanje do najveće kako bi dijete usvojilo pojam serijacije. Igrajte društvene igre koje osim predmatematičkih vještina potiču pamćenje i koncentraciju, igrajte se istraživanja zvukova, mirisa, boje, kakvoće različitih materijala. Igrajte se i razgovarajte na temu: moji prijatelji, moje naselje, put do škole/vrtića, svijet u kojem živim i sl. Razgovarajte s djetetom o realnim opasnostima u kojima se može naći, te o tome tko mu, osim roditelja, može pomoći u nevolji i kako. Naučite dijete osnovne osobne informacije kao što su: imena važnih osoba, adresa, važni telefonski brojevi.

Razvoj govornih vještina

Vještine dijete stječe u svakodnevnoj komunikaciji, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, pričanjem  priča, dok je glasovna osjetljivost najvažniji preduvjet učenja čitanja. U nastavku vam donosimo neke primjere i aktivnosti kojima roditelji mogu podržavati govorno – jezične vještine:

• čitajte djetetu priče i bajke te ga potaknite na njihovo prepričavanje čime utječete na jačanje njegovih govornih sposobnosti

• potičite dijete na pričanje priča uz pomoć slika, stripa te prepričavanje nedavnih događaja u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak

• potaknite uživljavanje u lik iz priče i dramsko proigravanje priče (gluma)

• objašnjavajte djetetu stvari i pojmove koje ne razumije

• čitajte priče o slovima, razne abecedne slikovnice, igrajte igre asocijacija

• čitajte ili zajedno izmišljajte riječi u rimi

• osvijestite djetetu da se riječi sastoje iz glasova

Dijete uči kroz igru stoga se također možete igrati slovnim kartama, memory karticama, dominama. Cilj ovakve vrste igara jest prepoznavanje i pamćenje te povezivanje glasa i slova.

Možete igrati igre u kojima se od djeteta traži da pronađe početni i završni glas u riječima, rastavi riječi na glasove i sastavi glasove u riječi. Primjer ovakve vrste igre bila bi u naše doba dobro poznata igra – Kaladont, ili igra Na slovo, na slovo… Potičite glazbenu osjetljivost djeteta uz pokret i ritam. Djeca vole glazbu i izričaj kroz glazbu, stoga uživajte s djetetom u pjesmi, plesu i glupiranju.

Sve predložene igre i aktivnosti možete igrati i provoditi bez puno prethodne pripreme. Također ovakva vrsta igara ne zahtijeva određen prostor, ona se može provoditi bilo gdje. Važno je da igra bude spontana i bez prisile jer će samo tako vašem djetetu biti zabavna. Na taj ćete način kod djeteta poticati razvoj pažnje, proširiti njegovo znanje i zainteresirati ga za istraživanje i učenje.

Uvažavajte djetetove sposobnosti i interese, pohvalite njegov trud, jer mu tako pokazujete da ga volite i prihvaćate. Pokažite mu da ste zainteresirani za njegove osjećaje i da roditeljska ljubav ne ovisi o školskom uspjehu (ili bilo kakvom drugom - roditeljska ljubav trebala bi biti bezuvjetna).

Imajte povjerenja u svoje dijete, a i u sebe te učinite sve kako bi vam ovo vrijeme prošlo u pozitivnom iščekivanju, a svoju zabrinutost sačuvajte za sebe i zapitajte se koliko je ona zaista realna.

SVAKI  DAN  JEDNA PLANIRANA  AKTIVNOST,  NEKA BUDE NAPRAVLJENA DO KRAJA S PUNO SMIJEHA, LJUBAVI I VESELJA.                       

Trenutno se sve obitelji u cijelom svijetu snalaze s novim izazovima i ono što je najvažnije je da zadržite smirenost i pozitivu, a uz sve to da uključite zahvalnost u svoju svakodnevnu rutinu.

Sve će biti u redu…

Ako želite više informacija o pripremi djeteta za školu, saznati što se sve od njega očekuje, kako izgleda program produženog boravka i školski bon-ton te sve o ulozi roditelja, potražite priručnik “Od jaslica do škole" i pratite Odgojitelje u akciji na Instagramu i Facebooku (gdje možete dobiti informacije kako nabaviti priručnik).

Tekst: Helena Miloš, Martina Sokač i Tarita Mašković/Odgojitelji u akciji
Fotografija: Profimedia

Tagovi: , ,

Pročitajte i:

maturanti čekaju rezultate državne mature

Objavljeni rezultati državne mature. Veliko iznenađenje nakon turbulentne školske godine!

Čak 105 ispita riješeno je sa stopostotnom točnošću, a padova je za 60% manje u…

dječak ze zabavlja u ljetnom kampu

Kako na zabavan način potaknuti razvoj logike i razumijevanja kod djece?

Djeca imaju kapacitet uzeti maksimum iz svakog iskustva i oni to čine u svakom doživljaju,…

dijete vozi bicikli s maskom na licu zbog koronavirusa

Škole odgađaju podjelu učeničkih svjedodžbi zbog koronavirusa

Zbog aktualne epidemiološke situacije u Hrvatskoj, povezane s koronavirusom, brojne škole diljem Hrvatske otkazuju podjele…

darovita djeca

Je li vaše dijete darovito?

Statistike kažu da je jedan do pet posto darovite djece, što znači da ih u…