Do početka nove školske godine ostalo je manje od tjedan dana, a mnogi roditelji u učenici još uvijek ne znaju kako će se odvijati nastava u njihovim školama. Iako su neke škole već izašle sa svojim planom rada, pa su se odlučili za kombiniranje online nastave i nastave u učionicama, većina će to učiniti u četvrtak, 3. rujna. U međuvremenu su roditelji, koji se ne žele pomiriti s činjenicom da će njihovo dijete u razredu nositi masku, uzeli stvar u svoje ruke, pa se u velikom broju obraćaju obiteljskim liječnicima tražeći od njih ispričnicu za nedolazak u školu. Iako liječnik može opravdati izostanak najdulje mjesec dana, a onda se "slučaj" predaje u ruke liječniku školske medicine, ni samim liječnicima nisu jasni kriteriji, tj. što sve ulazi pod kategoriju osjetljivih ili vulnerabilnih bolesti te u kojim slučajevima oni, doista, mogu biti "slamka spasa" za nezadovoljne roditelje.

"Već smo zatrpani pitanjima roditelja o mogućnostima oslobođenja od nastave, neovisno o tome koliko su razlozi realni. Traži se ispričnica za djecu čiji član obitelji boluje od multipleskleroze, astme, artroze kuka, povišenog očnog tlaka... Definicija vulnerabilnih skupina vrlo je široka. Kako se ne bismo doveli u situaciju da ispisujemo ispričnice za sve bolesti, da obiteljski liječnici ne budu u situaciji da nešto uskraćuju, ali najviše zato da svi postupamo ujednačeno prema svim pacijentima, i molimo HZJZ i Ministarstvo zdravstva da u suradnji sa stručnim društvima definiraju točno koje su to vulnerabilne skupine koje opravdano mogu izostati s nastave", rekla je za Večernji list dr. Ines Balint iz koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom).

Naime, definicija vulnerabilnih skupina podrazumijeva mentalne probleme, maligna oboljenja, invalidne osobe, kronične bolesnike, starije i nemoćne, osobe s PTSP-om, s problemima u psihofizičkom razvoju, djecu bez roditeljske skrbi... Drugim riječima, gotovo za sve.

Evo što za kronične bolesnike piše u uputama epidemiologa za početak vrtićke i školske godine.

Djelatnicima s kroničnim bolestima koje možebitno predstavljaju veći rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19 (djelatnici s respiratornim, kardiovaskularnim, malignim bolestima, dijabetesom, imunodeficijencijama) preporučuje se nošenje maske. S obzirom da se rizik od zaraze u dječjem vrtiću za odgojitelje te školi za učitelje nije do sada pokazao većim od rizika od zaraze na bilo kojem drugom radnom mjestu ili u zajednici, smatra se da samo izrazito vulnerabilne (osjetljive) osobe ne smiju raditi u dječjem vrtiću i školi, dok osobe s većinom kroničnih bolesti mogu raditi u dječjem vrtiću i školi jednako kao i na drugim radnim mjestima. Za svaku izrazito vulnerabilnu osobu (djelatnik i dijete/učenik) ili osobu koja dijeli kućanstvo s izrazito vulnerabilnom osobom, potrebno je pojedinačno razmotriti situaciju uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju. Odluku o tome donosi liječnik primarne zdravstvene zaštite kao i o eventualnim drugim posebnim mjerama zaštite poput nošenja maske i sl. (pedijatar, liječnik obiteljske medicine, te za učenike kod izostanaka duljih od mjesec dana liječnik školske medicine). U kućanstvu u odnosu na vulnerabilnog člana preporučuje se izbjegavati bliski kontakt, nositi masku kada je primjereno i provoditi druge preventivne mjere.

Izrazito vulnerabilne skupine bolesnika su odrasli i djeca, neovisno o dobi, sa slijedećim zdravstvenim stanjima:
• osobe koje su transplantirale solidne organe
• osobe s određenim malignim bolestima
• osobe s teškim bolestima dišnog sustava, uključujući cističnu fobrozu, teške oblike astme i teške oblike kronične opstruktivne bolesti pluća (težinu astme i KOBP definira izabrani liječnik, tu su prvenstveno osobe čija bolest zahtijeva specijalističku zdravstvenu skrb i trajnu terapiju pod nadzorom specijalista)
• osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija (npr. teška kombinirana imunodeficijencija, djeca s povećanim rizikom od infekcija zbog drugih teških oblika primarne imunodeficijencije, homozigotna anemija srpastih stanica)
• osobe koje primaju visoke doze imunosupresivnih lijekova (npr. djeca i odrasli s povećanim rizikom od infekcija zbog imunodeficijencije uzrokovane terapijom osnovne bolesti (npr. iatrogena imunosupresija nakon transplantacije ili teškog vaskulitisa)
• osobe koje trebaju pomoć pri disanju uključujući kisik, sukciju, neinvazivnu ventilaciju ili profilaktički primaju antibiotike zbog ponavljajućih infekcija dišnog sustava
• trudnice sa teškom srčanom bolešću (kongenitalnom ili stečenom)
• osobe sa određenim srčanim bolestima
• druge osobe koje se klasificiraju kao izrazito vulnerabilne na temelju kliničke procjene izabranog liječnika ili kliničara.

Detaljne upute epidemiologa potražite OVDJE.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock