Prilagodba na studij

Svaka promjena, bez obzira bila ona dobra ili loša, zahtijeva našu adaptaciju. Za neke će ta adaptacija biti vrlo stresna, a za neke neće. No činjenica jest da je svakome potrebno određeno vrijeme da se prilagodi na novonastalu situaciju i uhvati u koštac s izazovima

Kao da je bilo jučer i sada se sjećam svog prvog dana na fakultetu: ispred vrata učionice stajalo je nas 50-ak mladih, sa strahom i zebnjom očekujući što se nalazi iza. Neki su se već poznavali i razgovarali o kojekakvim temama, a neki su (uključujući i mene) šutke stajali i promatrali ove druge kako razgovaraju. Iako sam bila neopisivo sretna što sam upisala ono što sam doista željela, odjednom me uhvatio strah: što ako se ne uklopim; što ako je taj fakultet doista tako težak kako pričaju; što ako shvatim da to nije to; što ako padnem godinu? Predavanja još nisu ni započela, a u mojoj glavi vrtili su se najgori mogući scenariji.

Svjetska iskustva, kao i nalazi istraživanja studentskih potreba na uzorku zagrebačkih studenata govore da 20-25% studenata ima psihičke smetnje koje ometaju kvalitetu života i negativno utječu na učinkovitost studiranja. Teškoće u učenju, problemi prilagodbe na studij, nedostatak motivacije za učenje, sumnja u pravilan izbor studija, ispitna anksioznost, problemi u odnosima s obitelji, prijateljima ili partnerom, usamljenost, nisko samopoštovanje, tjeskoba, depresivnost… samo su neki od simptoma koji se mogu pojaviti kod mlade osobe na početku studija.

Što se događa u glavama tih mladih ljudi koji se nerijetko osjećaju pogubljeno u ovom razdoblju života? Naime, fakultet najčešće upisuju najbolji učenici srednjih škola koji imaju izgrađenu sliku o sebi kao uspješnim mladim osobama. Suočavanje s neuspjehom na fakultetu gdje se pred njih stavljaju novi zahtjevi mogu kod studenata uvjetovati kroničan pad samopoštovanja i sumnje u vlastite sposobnosti. To ih pak može demotivirati za daljnji studij i dovesti do trajne nelagode koja ostavlja ozbiljne negativne posljedice na mentalno zdravlje i/ili kvalitetu života. Ukoliko je sve to popraćeno oskudnim i nezadovoljavajućim drušvenim životom i neuklapanjem u novu sredinu, tada problemi postaju još veći i teži.

Prilagodba na životnu promjenu

Svaka promjena, bez obzira bila ona dobra ili loša, zahtijeva našu adaptaciju. Za neke će ta adaptacija biti vrlo stresna, a za neke neće. No činjenica jest da je svakome potrebno određeno vrijeme da se prilagodi na novonastalu situaciju i uhvati u koštac s izazovima. Upravo to čine i mladi ljudi dolaskom na fakultet - pokušavaju se adaptirati na akademski život, na zahtjeve koji se pred njih stavljaju (a koji su često drugačiji od onih u srednjoj školi), na jedan posve novi, samostalniji i odgovorniji stil života. I mnogima to nije jednostavno. I iz tog razloga je podrška bliskih ljudi i/ili stručne osobe ključna za daljnji tijek života mladog čovjeka.

Mnoga istraživanja su pokazala da studiranje nosi višestruke benefite: osim stjecanja znanja i razvoja kognitivnih sposobnosti, ono također poboljšava studentsko viđenje sebe u smislu vlastite popularnosti ili prihvaćenosti u društvu i među suprotnim spolom, kao i u pogledu liderskih sposobnosti i razumijevanja drugih osoba. Nadalje, istraživanja dosljedno pokazuju promjene u načinu povezivanja s drugima u smislu veće nezavisnosti studenata od utjecaja drugih. Javlja se veća empatija i tolerancija prema drugim društvenim i etničkim grupama ili osobama koje izražavaju različito mišljenje, te dolazi do veće usmjerenosti na rješavanje vlastitih problema. Tijekom studiranja dolazi do bolje sposobnosti prilagodbe na različite životne situacije i opće zrelosti interpersonalnih odnosa.

Od mojih prvih studentskih dana do danas prošlo je 10-ak godina. Da sada mogu sve ponoviti, ušla bih u onu učionicu potpuno neopterećeno i sa znatiželjom, opustila bih se i prepustila jednom razdoblju života za koje sada shvaćam da je bilo gotovo pa najbezbrižnije. Na sreću, zahvaljujući podršci moje obitelji ali i vlastitoj ustrajnosti da "opstanem" na fakultetu, kako je vrijeme prolazilo tako su i moji studentski dani bivali sve jednostavniji, opušteniji i sretniji. I kao nusprodukt toga, danas radim ono što volim.

Poruka koju želim prenijeti svim mladima jest da si daju vremena za adaptaciju; da pronađu nekoga tko će im biti podrška u tom razdoblju; da se fokusiraju na ono što žele i da na tome kontinuirano rade. I prije nego što se okrenu, taj period će proći. Koliko god nam bilo loše (ili dobro), ništa nije trajno. Nakon svake kiše jednom mora doći sunce, zar ne?

Ako vam je potreban vjetar u leđa i znanje iz područja komunikacijskih vještina, pridružite nam se na treningu "Primjena NLP-a u terapijskom i savjetodavnom radu". Više informacija o treningu možete pronaći na: www.budisvoj.eu.

Tekst: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener, www.budisvoj.eu

Foto: Profimedia

Tagovi: , , , , , , ,

Vezano uz temu

Samopouzdanje se gradi kod kuće

Dosta vam je toga da u vašem kućanstvu…

Fora priča - Superjunak

Nova vrsta radionica za djecu u centru Zagreba…

Pročitajte i:

povratak djeca u školske klupe i koronavirus

Novi plan: od jeseni svi u školu! Ali, što ako se koronavirus pojavi među učenicima?

Povratak u školske klupe tema je koja najviše zanima roditelje, no premda novi ministar nije…

Kako prepoznati darovitu djecu? Ovo su genijalci koji su imali sve točno na državnoj maturi!

Čak 105 maturanata riješilo je ispit državne mature sa 100% točnošću. Evo priča nekih od…

Jelena Pervan, autorica projekta Kuća od priča

Njezina je misija smanjiti otpor prema pisanju i čitanju kod školaraca. Upoznajte autoricu Kuće od priča!

Važno joj je, kaže, naučiti djecu da na pisanje gledaju kao na zabavni hobi i…

povratak u školske klupe u vrijeme koronavirusa, djevojčice sjede u učionici

Novi ministar obrazovanja dao naslutiti hoće li učenici u rujnu sjesti u školske klupe

U jednom od prvih intervjua koji je dao kao novi ministar znanosti i obrazovanja, Radovan…