dječak ze zabavlja u ljetnom kampu

Kako na zabavan način potaknuti razvoj logike i razumijevanja kod djece?

Djeca imaju kapacitet uzeti maksimum iz svakog iskustva i oni to čine u svakom doživljaju, kaže Karla Švorinić, osnivačica STEaM-a za djecu iz udruge "Korak do znanosti", u kojoj su se pobrinuli da, zahvaljujući mnogim eksperimentima, pustolovnim izletima u šume i drugim aktivnostima, ljeto brojnim mališanima bude uzbudljivo i kreativno

Često čujemo pojam “STEaM” i, premda će ga većina ljudi povezati s nečim pamentnim i pozitivnim, mnogi, ustvari, ne znaju što on točno znači i što se sve iza njega krije. Zato smo razgovarali s Karlom Švorinić iz udruge “Korak do znanosti”, osnivačicom STEaM-a za djecu.

Često čujemo pojam STEaM, no nisam sigurna da svi znaju o čemu je tu riječ. Možete li ukratko pojasniti što je STEaM i zašto je on važan?
Prvo, hvala vam što pitate i rado ćemo iskoristiti priliku da ovo ne bude samo informativni razgovor. Naime, mi smo sigurni da ne znaju svi što je STEAM. I za većinu nas je to nešto možda ne sasvim određeno. Najčešće je STEAM asocijacija na neki doživljaj iz našeg iskustva s kojim STEaM doista i ima neke poveznice. Zanimljivo je što je jezik doista živa tvorevima i to se može lako primjetiti baš kod naziva “STEaM". Naime, taj je akronim u Hrvatskoj prvotno bio razumljiv i imao status važnosti samo onim entuzijastima koji su bili intriznično motivirani i koji su ono što su radili nazivali i često to i danas nazivaju “popularizacija znanosti". Ti ljudi su počeli sve više upotrebljavati naziv STEM, obzirom da je on već bio međunarodno poznat kao naziv za programe/kurikulume koji integriraju znanja i vještine iz konkretnih područja koji taj akronim označava, a to su: Science (Znanost), Technology (Tehnologija), Engineering (Inženjerstvo) i Mathematics (Matematika). I tako je STEM došao u Hrvatsku. Nakon nekog vremena, svi oni koji su se bavili edukacijom fokusiranom na interdisciplinarni pristup i iskustveno učenje smisleno su proširili akronim za još cijelo jedno područje – umjetnost, pa je STEM postao STEaM (A označava Art tj. umjetnost). Zapravo, pretpostavljam da su primjetili da je umjetnost zbog kreativnog značaja, već i bila i jest dio ove nerazdvojive cjeline. U suštini, važnost STEAM-a je već rečena u njegovoj definiciji, a to je integracija znanja i vještina iz područja koja sam naziv obuhvaća. U Koraku do znanosti smo poučeni iskustvom tu definiciju dodatno proširili pa kažemo da je STEaM zapravo alat pomoću kojeg se u našoj interakciji s djecom i u njihovom i našem iskustvu razvija jedan izuzetno delikatan proces. Taj proces se zove učenje i on se vodi praktičnom primjenom jezika ili logikom, a njegova svrha je razumijevanje. Mi gledamo kako je djeci učenje sve, djeca imaju kapacitet da uzmu maksimum iz svakog iskustva i oni to čine u svakom doživljaju. Mi se trudimo djeci ponuditi točno maksimum. Na taj način, zajedno imamo šansu uopće postizati razumijevanje i razvijati učenje. Zbog svega ovog, jedini naš preduvjet je da dijete govori odnosno da može komunicirati.

Kaže se da djeca kroz ovakve programe imaju priliku izraziti svoju kreativnost i inovativnost na način da postaju aktivni sudionici svog razvoja. Možete li to malo konkretnije objasniti?
Mi smo tim riječima pokušali reći što se zapravo događa u “Koraku do znanosti” tijekom naših programa. Mogu pokušati objasniti ovako. Idemo zamisliti nešto nemoguće, nešto što bi zamislili da smo dijete, primjerice zgradu koja levitira. Ta ideja je iznikla iz kreativnosti sigurno. U Koraku do znanosti je to više nego dobrodošlo. Dakle, zanemarujemo ono što “znamo", a to je da je to nemoguće jer ne postoji (ili mi za to ne znamo). Ako dijete izrazi tako nešto i nailazi na podršku u smislu da smo mi željni razvijati tu ideju i još k tome imamo određena znanja i vještine koje tom razvoju mogu pridonijeti, dijete se automatski nalazi u okruženju koje podržava inovativnost. Samim time, dijete na neki način dobiva temelj pa aktivno, samosvjesno i odgovorno pristupa svom iskustvu i gradi, samo rješava izazove i probleme na koje nailazi, uči, razvija se, metaforički rečeno raste (RASTEaM je zato naziv za naše obuhvatne programe). Kao što sam prije rekla, uzima maksimum.

Kome je sve namijenjen vaš program Korak do znanosti i koja je najranija dob kad se dijete može uključiti u vaše aktivnosti?
Korak do znanosti je “STEaM za djecu" od formalno 4 do 12 godina iako smo imali i djecu od čak 3 godine, a i stariju, od 13 i 14 godina. Važno je da dijete može komunicirati, a konkretne aktivnosti i širinu rječnika prilagođavamo dobi odnosno motoričkim i mikromotoričkim sposobnostima djece obzirom da iskustveno učenje ovog tipa uvjetuje korištenje ruku pri izradi, primjerice, modela pluća ili elektromotora crtača. Također, “za djecu", u svom obimu značenja za nas automatski podrazumijeva i roditelje pa imamo i autorske programe koje smo nazvali “Family building" tijekom kojih roditelji imaju zajedničke aktivnosti sa svojom djecom.

Na koji se način odvijaju aktivnosti i koja se područja djetetova razvoja posebno potiču (kognitivni, emocionalni, socijalni razvoj)?
Kod nas aktivnost znači doslovno aktivnost; konstruiranje, slaganje i izradu nečega što ima svoju funkciju odnosno istraživanje, rješavanje određenih izazova, mjerenje, programiranje itd.

Aktivnosti uvijek prije same izvedbe moramo osmisliti do što je moguće više detalja. Idemo toliko daleko da se čak pripremimo i na moguća pitanja koja bi djeca mogla postaviti. Svaka aktivnost ima svoj popis materijala koji bi izgledao besmisleno da ga se slučajno nađe npr. na cesti. Pitali biste se što će nekome 12 većih duguljastih krumpira, 4 metra cijevi za akvarije, paket slamki… Mala digresija, no sam način na koji se sve to odvija je kompleksan za reći. Uglavnom, uvijek sve započinjemo komunikacijom i onda polako razvijamo ideju dok ne dođemo do toga da tu ideju potkrijepimo konkretnom aktivnosti. Ponekad se dogodi da ju razvijemo i bolje i šire, sve ovisi o djeci.

Za kognitivni razvoj smo sigurni da djeca imaju povoljno okruženje u Koraku do znanosti, emocionalnu komponentu primjećujemo u njihovoj međusobnoj interakciji i tu se trudimo biti podrška u komunikaciji, a socijalni razvoj ne naglašavamo kao potrebu, već više u svom pristupu naglašavamo da se svako dijete individualno osjeća dobro i onda to dovodi do općenito dobrog funkcioniranja cijele grupe. Svakako, ono što najviše potičemo je razvoj logike i razumijevanja, a primjetili smo da se nakon našeg zajednički provedenog vremena, djeca zaista osjećaju dobro i ispunjeno.

Je li učenje kroz igru najbolji način učenja?
Svako dijete zna kad se igra, da se igra. Da bi dijete reklo “idem se igrati", ono ne mora moći objasniti što će konkretno raditi. Igri ne treba definicija. Igra je istraživanje u iskustvu. A iskustvo je učenje. To je kao da su riječi igra, značenje dala djeca! A sve što djeca rade je zabavno! Djeca to vole, to žele, to mogu i to i rade pa i mi onda vidimo da ne samo da je to najbolji način učenja, nego da to jest učenje. Naš moto je “ISTRAŽIVANJE + IGRA = UČENJE + ZABAVA".

Koje je aktivnosti i vještine potrebno poticati kod djece u prve tri godine, u predškolskoj dobi, u školskoj dobi…, kako bi oni razvili svoj puni potencijal?
U Koraku do znanosti osjećamo odgovornost prema onome što radimo i zbog toga uopće i možemo govoriti o načinu na koji to radimo. Naš stav je da bi svatko to trebao moći razjasniti, od roditelja do učitelja. Također, u našoj viziji će u budućnosti način na koji se nešto radi biti mjerljiva vrijednost kao što je danas mjerljiva vrijednost bilo koje konkretne stvari.

Još u doba renesanse, čovjeka su nazivali Homo universalis i to je označavalo uvjerenje da je čovjekov kapacitet praktički neizmjeran i bezgraničan i da kao takav može i treba prigrliti volju za razvoj koliko god je to moguće. Za to je potrebno truditi se. A djeca se trude bez muke!

Zbog svega ovog, ne možemo reći što je “potrebno", ali smatramo da je djeci dobro dati podršku prvenstveno za njihovu slobodu istraživanja i to u bilo kojoj aktivnosti. Čak nije toliko važno koje su to aktivnosti koliko je važno aktivno sudjelovanje i to što to dijete doživljava tijekom same aktivnosti. Na taj način djeca onome što istražuju daju značenje i smisao odnosno razvijaju logiku i razumijevanje.

Svakako ono što želimo naglasiti je da priroda kao okruženje djeluje iznimno poticajno na djecu. U prirodi djeca vide ogroman potencijal jer je u šumi, primjerice, sasvim prirodno graditi kućicu. Neobično je to, u Koraku do znanosti smo svih ovih godina imali doslovno stotine različitih aktivnosti iz STEaM područja i djeca su stvarno imala priliku puno puta doživjeti "prvi put", ali često su nam rekli da im je od svega “najbolje kad idemo u šumu!".

A kako to mi idemo u šumu, djeca mogu doživjeti uza sve ostale STEaM aktivnosti na našim najobuhvatnijim programima, a to su kampovi za djecu! I ovog ljeta imamo novi program kojeg smo nazvali “Hands On STEaM!".

Razgovarala: Danijela Petrov
Fotografije: Shutterstock

Tagovi: , , , , ,

Vezano uz temu

učenje matematike i jezika kroz igru

10 načina kako djecu kroz igru potaknuti na učenje matematike i jezika

Kakva god ova školska godina bila, bliži joj…

važnost socijalnih kontakata kod djece

Zašto je kontakt 'licem u lice' važan za djecu i kako u izolaciji nadoknaditi manjak?

Jačanje samopoštovanja, učenje kako se postaviti prema drugima…

Kako na kraj s lošim ocjenama? Ova tehnika pomaže brže i bolje učiti!

Svako dijete je doživjelo lošu ocjenu ili barem…

Pročitajte i:

povratak djeca u školske klupe i koronavirus

Novi plan: od jeseni svi u školu! Ali, što ako se koronavirus pojavi među učenicima?

Povratak u školske klupe tema je koja najviše zanima roditelje, no premda novi ministar nije…

Kako prepoznati darovitu djecu? Ovo su genijalci koji su imali sve točno na državnoj maturi!

Čak 105 maturanata riješilo je ispit državne mature sa 100% točnošću. Evo priča nekih od…

Jelena Pervan, autorica projekta Kuća od priča

Njezina je misija smanjiti otpor prema pisanju i čitanju kod školaraca. Upoznajte autoricu Kuće od priča!

Važno joj je, kaže, naučiti djecu da na pisanje gledaju kao na zabavni hobi i…

povratak u školske klupe u vrijeme koronavirusa, djevojčice sjede u učionici

Novi ministar obrazovanja dao naslutiti hoće li učenici u rujnu sjesti u školske klupe

U jednom od prvih intervjua koji je dao kao novi ministar znanosti i obrazovanja, Radovan…