Uz detaljni prikaz društvenog života kitova, pogledajte grafički prikaz funkcioniranja oceana; čitajte o ogroženosti koralja diljem svjetskih oceana i spašavanju koraljnih grebena, o ronjenju dnom Mediterana i čudima života koja se tu nalaze, o ožiljcima krajobraza zbog rudarenja.
ne-propustite-svibanjski-tematski-broj-national-geographica-hrvatska-o-oceanima
Humpback whales, working in teams, circle herring with disorienting curtains of bubbles off Alaska’s coast, then shoot up from below with their mouths open. This innovation developed among unrelated groups of humpbacks but is now a widely adopted practice. (Photo by Brian Skerry)
Potražite svoj primjerak omiljenog popularnoznanstvenog časopisa na svim kioscima od 10. svibnja i ne zaboravite svoje radove za rubriku "Vaša fotografija" slati na info@nationalgeographic.com.hr , a u nastavku donosimo završnik urednika Hrvoja Prćića.Naziv Jadransko more, svojevrstan simbol Hrvatske, zapravo je novijeg nastanka. Latinsko je ime bilo Mare Hadriaticum, zvali smo ga i Adrijansko more (vjerujem da svi znaju za Adrijanskoga mora sirenu Nikole Zrinskog) po etruščanskoj koloniji Adriji pokraj ušća rijeke Pad, a stari hrvatski naziv je Sinje more, nastao od još starijega staročakavskog Sinjemôri.
national geographic
A cuttlefish patrols a lively oasis in the Great Barrier Reef that survived being stressed by high water temperatures. Scientists look for such corals to study what makes them resilient and to propagate them for use in restoring reefs. “In nature, resilience is variable,” says coral ecologist Charlie Veron. “That’s always a joy to see. (David Doubilet/National Geographic)
Jadran je dio Sredozemnog mora, a šire i dio svih mora i oceana Zemlje. Mora i oceani su srce i duša planeta – u njima je nastao život, oni generiraju podneblje, upijaju stakleničke plinove, izvor su enormne bioraznolikosti, povezuju kopna, hranitelji su, sve što se događa s njima zrcali se na klimu i život ljudi, bez njih čistih i zdravih nema održive budućnosti! Zato i broj koji u tiskaru ulazi na Dan planeta Zemlje tematski posvećujemo oceanima, njihovu ustrojstvu i životu u njima. A kako se mi ljudi ponašamo prema oceanima, mi u Hrvatskoj prema Jadranu? Slabo je reći - maćehinski.
National geographic
A shrimp clinging to the branch of a purple gorgonian coral off Cassis seems poorly camouflaged—perhaps it’s out of place: This species, Balssia gasti, has been seen in various colors, usually matching its coral host. It’s less than an inch long. (Photo by Laurent Ballesta)
Masovni turizam je ubojit zagađenjima koje donosi, kanalizacijski izljevi koji završavaju u moru ekstremno ugrožavaju bioraznolikost Jadrana, rušenje prirodnih obala i pretjerana gradnja su moderna urbana kuga, uništavanje livada posidonije smanjuje raznolikost staništa i brojnost vrsta, balastne vode iz brodova nemilice zagađuju, povlačne ribarske mreže ruju dno uništavajući živi svijet... Još se 2015. bilježi podatak da je u Jadranu prekomjerno izlovljeno čak 93 posto ribe, a u posljednjih pola stoljeća u

Jadranskom moru nestalo je 34 posto riblje populacije i 41 posto sisavaca! Veliki broj naših popularnih pjesama posvećen je moru i ljubavi prema moru – možemo li opisani odnos nazvati ljubavlju i skrbi? Kome će se pjevati kad postane zagađena, beživotna mrtva bara? Kruzerima i LNG terminalima?

Tekst: Promo

Foto: Brian Skerry, Laurent Ballesta