Uvođenje novih namirnica u prehranu je početak stvaranja djetetovih životnih stavova o hrani. Pomirite se s tim da ćete dobar dio prve i druge godine djetetova života provesti – hraneći ga. Kako obično izgleda tijek uvođenja nove vrste hrane na djetetov jelovnik?

Preporučljivo je novu namirnicu uvesti uvijek u kasnijim jutarnjim satima (ako namirnica izazove bilo kakvu reakciju nepodnošljivosti kod djeteta, još uvijek stignete otići liječniku prije kraja radnog vremena), napraviti razmak od 3-4 dana između uvođenja dvije nove namirnice (kako bi znali koja od namirnica izaziva eventualne smetnje) te davati male količine hrane (2-3 male žlice), a zatim svakodnevno tijekom 5 dana povećavajte količine kako bi se dijete naviklo na novi okus. U početku hrana mora biti dobro usitnjena, ne pregusta, a s pojavom zubića smanjuje se stupanj usitnjavanja hrane. Ni u kojem slučaju nije preporučljivo dodavati sol, začine, šećer...
U slučaju da dijete odbija novu namirnicu, ponudite je ponovo nakon nekoliko dana. Nove vrste hrane moraju se uvoditi pojedinačno i postupno u razmacima od nekoliko dana kako bi se eventualne neželjene reakcije mogle povezati uz točno određenu namirnicu. Takvim postupnim načinom uvođenja namirnica, dijete ima vremena priviknuti se na novi okus, usvojiti ga i prepoznavati.

Kod djece koja imaju predispoziciju za nastanak alergija (ukoliko je jedan roditelj alergičar ili su oba) uvođenje novih namirnica treba biti opreznije i odmjerenije. Namirnice koje mogu izazvati alergiju su: kravlje i kozje mlijeko, orasi, lješnjaci, bademi, kikiriki, bjelanjak jajeta, jagode, žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam, zob), morski plodovi, med, citrusno voće, čokolada, aditivi iz hrane…

Redoslijed uvođenja namirnica nije bitan za zdravlje djeteta i najviše ovisi o tradiciji i prehrambenim navikama, pa evo jednog od primjera koji je kod nas uobičajen:



  • žitne kašice

  • voćni sok

  • voćne kašice

  • kašice od povrća

  • meso i riba

  • kravlje mlijeko i jaja



Nekoliko korisnih savjeta:



  • Odaberite trenutak - neka dijete ne bude potpuno gladno, kako mu nervoza ne bi pokvarila užitak.

  • Potičite istraživanje – dijete će se sigurno htjeti igrati s hranom pa budite tolerantni, stavite mu slinček oko vrata, krpu na pod i ne brinite zbog mrvica. Dijete proučava hranu, istražuje i na taj se način razvija.

  • Ponudite male porcije – dijete će u početku jesti male količine hrane (1-4 čajne žličice), a postupno će se obroci povećavati.

  • Izbjegavajte prisilu – često će dijete odbijati novi okus, stoga ga ne silite, nego pokušajte kasnije ili drugi dan, ali budite uporni kako bi osigurali raznolikost prehrane. Ponekad je novi okus potrebno ponuditi i desetak puta da bi bio prihvaćen.

  • Prepoznajte vrijeme odustajanja – kada je dijete sito, okreće glavu od žlice, odguruje se i ne želi otvoriti usta. Ne prisiljavajte ga da dalje jede, jer dokle god dijete napreduje, budite sigurni da unosi dovoljne količine hrane.



Naoružajte se strpljenjem pri uvođenju namirnica, ali i umanjite (prepolovite) očekivanja da dijete prihvati baš sve ono što mu nudite i u količinama koje ste vi zamislili.