Dohrana je uvođenje nemliječnih namirnica u prehranu dojenčeta - voćnih sokova, voća, povrća, žitarica, mesa, ribe, jaja i dr. Ukratko, sve čime se dojenče hrani, a nije mlijeko. Kada i kako uvesti dohranu u djetetov život?

S dohranom ne treba početi prije navršenog četvrtog mjeseca i ne kasnije od šestog mjeseca. Prije četvrtog mjeseca djetetov probavni sustav nije sposoban probaviti ovakvu hranu. Prerano uvođenje dohrane povećava opasnost od alergije na hranu i nepoželjno je zbog povećanog kalorijskog unosa (dodavanje ugljikohidrata) što može rezultirati gojaznošću dojenčeta.



Ako se prekasno počne uvoditi kašasta hrana roditelji mogu naići na otpor i teškoće prihvaćanja takve hrane. Dohranom se pokrivaju prehrambene potrebe koje u određenom razdoblju razvoja djeteta samo mliječna prehrana ne može zadovoljiti. To su potrebe za proteinima i energijom, vitaminima i mineralima i prehrambenim vlaknima.



U razdoblju između četvrtog i šestog mjeseca događaju se brojne promjene u organizmu dojenčeta:



  • dojenče polako zauzima sjedeći stav

  • kontrolira pokrete glave

  • usklađuju se pokreti ruku i očiju

  • sazrijeva probavni trakt

  • povećava se količina probavnih enzima

  • pojavljuju se prvi zubići


Početak uzimanja druge hrane osim mlijeka veliki je događaj za dojenče, ne samo u nutritivnom smislu, već i kao ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane, postupno privikavanje na jelovnik odraslih. To je uzbudljivo razdoblje za čitavu obitelj.






Navikavanje na krutu hranu


Kašasta je hrana dojenčetu velika nepoznanica, hrana je nova, okus je nov, čak je i žlica nešto čudno. Kad dijete siše na prsima, mlijeko dolazi na pravo mjesto samo od sebe. Sada se beba mora naučiti na novi način prehrane. Dojenče mljacka kašicu jezikom po nepcu i veći dio iscuri niz bradu, no nešto ipak stigne u želudac. U početku roditelji moraju imati puno strpljenja i mirno bez uzrujavanja navikavati dojenče na krutu hranu jer dijete će s vremenom steći potrebno iskustvo. Roditelji trebaju znati da se vrijeme uvođenja dohrane razlikuje od djeteta do djeteta. Promatrajte svoje dijete i uočite kada je spremno za novu hranu.



Prije nego počnete uvoditi kašastu hrane odgovorite na neka pitanja:



  • Je li vaša beba udvostručila porođajnu težinu?

  • Može li sjediti uz malu podršku?

  • Popije li svakodnevno litru ili više mlijeka?

  • Stavlja li često stvari u usta?

  • Može li hranu stavljenu na vrh jezika potisnuti na stražnji dio jezika i progutati? (dojenče mlađe od četiri mjeseca ne može uzimati krutu hranu jer je gura jezikom van)



  • Je li zainteresirana za nove okuse i oblike hrane?

  • Gleda li vas sa zanimanjem dok jedete?


Ako ste potvrdno odgovorili na ova pitanja, dijete je vjerojatno spremno za uvođenje čvrste hrane.



Pravila dohrane



  • Uvodite novu hranu jednu po jednu da bi se dijete naviklo na novi okus.

  • Napravite razmak od 4 do 5 dana između uvođenja nove vrste hrane kako biste mogli utvrditi uzrok moguće alergijske reakcije*.

  • Kod dojenčadi koja su već pokazivala znakove alergije ili čiji su roditelji alergični na hranu, dohrana mora biti sporija i opreznija.

  • U početku dajte djetetu vrlo male količine hrane (1-4 čajne žlice) i polako povećavajte količinu hrane. Kapacitet želuca dojenčeta starog između 4 i 6 mjeseci je 86-130 ml (17-26 čajnim žličica).

  • U hranu za dojenčad ne stavljajte sol, začine, ni šećer.

  • Hranu u prvih šest mjeseci treba miksati, a kasnije samo usitniti.

  • Ako dojenče ne prima dovoljno mlijeka, mlijeko treba dodati u kašice od povrća, voća ili žitarica. Dnevna količina mlijeka u prvoj godini ne smije biti manja od 500 ml.

  • Kašice se daju žličicom, a tekuća hrana iz čaše.

  • Izbjegavajte djetetu davati zaslađene sokove, naročito kod uspavljivanja. Sok se daje nakon obroka.



    Na *alergijske reakcije na hranu treba posumnjati ako se nakon davanja neke hrane pojave:



    • promjene u probavnom traktu: proljev, nadimanje, plinovi

    • promjene na koži: osipi

    • promjene u dišnom traktu: kašalj, kihanje, curenje nosa


    Ako nešto od navedenog primijetite kod dojenčeta, obavezno odvedite dijete liječniku.


    Hrana koja može izazvati alergiju: kravlje mlijeko, med, orasi, lješnjaci, bjelanjak jajeta, citrusno voće, jagode, čokolada, žitarice, morski plodovi…



    Redoslijed uvođenja namirnica


    Kod nas se obično počinje s voćnom sokom, zatim voćnim kašicama, nastavlja se kašicama od povrća i žitnim kašicama, a nakon toga se uvodi meso i riba.



    Izgled stolice


    Kad počnete hraniti dijete čvrstom hranom primijetit ćete promjene u izgledu stolice. One će sada podsjećati na onu vrstu hrane koju dajete djetetu. Zbog toga se ne trebate pretjerano zabrinjavati. Neka hrana omekšava stolicu, a kod neke je stolica tvrđa.


    Namirnice koje omekšavaju stolicu: špinat, marelice, šljive, ananas, naranče, integralne žitarice


    Namirnice koje činu stolicu tvrđom: banana, mrkva, riža



    Koju hranu izbjegavati u prvoj godini?


    - Hranu koja može izazvati gušenje: kikiriki, bademi, lješnjaci, kokice, tvrdi bomboni, grožđice i drugo što je potrebno dobro prožvakati prije gutanja.


    - Hranu koja može izazvati alergiju