preuranjeni pubertet

Značajno spuštena dobna granica ulaska djevojčica u pubertet! Što kad već sa šest godina počnu rasti grudi?

Indeks tjelesne mase i kemikalije u proizvodima za osobnu njegu mogli bi biti glavni krivci što djevojčice sve ranije ulaze u pubertet. Što od tome kažu dr. sc. Ivana Pavić Šimetin i dr. sc. Dijana Mayer, žene koje već godinama sustavno rade na promicanju zdravog lifestylea djece i mladih u sklopu HZJZ-a, kao i dr. Sanja Toljan, koja godinama proučava utjecaj hormona na zdravlje

Djevojčice danas u pubertet ulaze skoro godinu dana ranije nego što je to bilo prije 40 godina, pokazuje istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koje je nedavno objavljeno u časopisu “JAMA Pediatrics". Do takvog zaključka znanstvenici su došli proučavajući razvoj žljezdanog tkiva u dojkama djevojčica, što je, tvrde, jedan od ključnih pokazatelja početka puberteta. Došli su do zaključka kako se dobna granica ulaska u pubertet od 1970. do danas sustavno pomiče prema dolje: za 0,24 godine, odnosno za tri mjeseca svakih 10 godina. Liječnici upozoravaju na slučajeve djevojčica kojima već sa šest godina počinju rasti grudi? Zašto se to događa!

Dr. Alexander Busch, jedan od autora istraživanja, rekao je kako on i njegov tim namjerno nisu uzeli uobičajeni indikator, prvu menstruaciju (menarhu), jer nije sasvim pouzdan. U istraživanju su korišteni podaci iz 38 studija u kojima je sudjelovalo više desetaka tisuća djevojčica diljem svijeta. Pokazalo se da razvoj žljezdanog tkiva dojke varira od kontinenta do kontinenta te da djevojčice ranije ulaze u pubertet u razvijenim zemljama. Između razvijenih i nerazvijenih zemalja razlika u dobi ulaska u pubertet je najmanje godinu dana. Konkretno, pokazalo se da u Europi djevojčice ulaze u pubertet između 9,8 i 10,8 godina života, u Americi između 8,8 i 10,3 godina, dok je u Africi dobna granica ulaska u pubertet između 10,1 i 13,2 godine.

Razlog sve ranijeg ulaska djevojčica u pubertet nije potvrđen, no pretpostavlja se da je raniji razvoj žljezdanog tkiva dojke povezan s indeksom tjelesne mase. Kao drugi mogući razlog autori istraživanja navode kemikalije u proizvodima za osobnu njegu. Naime, već su neka ranija istraživanja pokazala da su ženska djeca majki kojima su tijekom trudnoće u urinu utvrđene dvostruke razine dietil ftalata, koji se koristi u parfemima, i triklozana, koji je antibakterijsko sredstvo u određenim sapunima i pastama za zube, u pubertet ušla mjesec dana ranije no što je to uobičajeno.

Dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kaže kako znanstvena istraživanja još od sredine 20. stoljeća ukazuju na navedeni trend. Osim ranijeg prosječnog početka puberteta, tzv. sekularni trend vidljiv je i u porastu prosječne visine i mase stanovništva, kroz također dulje razdoblje, pa su u prosjeku djeca viša, veće mase i ranije stupaju u pubertet od njihovih roditelja, a pogotovo od baka i djedova.

“Svatko tko se zapitao zašto su u zgradama koje su građene u prvoj polovici 20. stoljeća stepenice pliće i niže no što je to u građevinama novijeg datuma, odgovor može pronaći upravo u sekularnom trendu: ljudi su bili nižeg rasta pa su im više odgovarala takve stepenice", kaže Pavić Šimetin. Dodaje kako je sekularni trend rezultat poboljšanja uvjeta života, zdravstvene zaštite i smanjenja problema gladi, a u posljednjim desetljećima povezuju se i s epidemijom debljine u dječjoj dobi.

U Hrvatskoj se kao srednja dob početka puberteta u djevojčica uzima dob od oko 10 godina. Prva sekundarna spolna oznaka koja se uočava obično je povećanje dojki, ali ponekad to može biti i pojava pubične dlakavosti, ili se pak one pojavljuju istodobno. Srednja dob pojave menarhe u nas je oko 12,5 godina.

U dječaka pubertet počinje kasnije pa je srednja dob početka pubertetskog razvoja dječaka u nas oko 12 godina, a prva sekundarna spolna oznaka je povećanje testisa.

Uz očite razlike, s obzirom na razvoj sekundarnih spolnih oznaka, međusobno se razlikuju i krivulje rasta u dječaka i djevojčica u pubertetu. Tako djevojčice dosežu oko 84% konačne visine u vrijeme kad im je koštana dob oko 10 godina, a daljnjih 23 do 38 centimetara dobiju tijekom puberteta. Oko 95% konačne visine dostignu kad im je koštana dob oko 13 godina. Maksimalna brzina rasta u djevojčica je u dobi od oko 12 godina, odnosno oko godinu i pol dana prije prve menstruacije. Nakon menarhe djevojčice obično narastu još samo 5 do 7 centimetara.

Dječaci oko 84% svoje konačne visine dostignu kad im je koštana dob oko 12 godina, a oko 95% konačne visine s koštanom dobi od oko 15 godina. Maksimalna brzina rasta u dječaka je u dobi od oko 14 godina, a tijekom 4-5 godina pubertetskog razvoja izrastu oko 28 centimetara.

Podatak o prvoj menstruaciji navodi Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children – HBSC). U Hrvatskoj istraživanje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a posljednji put ono je provedeno 2018. godine. Kako navodi dr. sc. Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a, na pitanje “Jesi li imala menstruaciju?" potvrdno je odgovorilo 18% djevojčica u dobi od 11 godina, 79,7% djevojčica u dobi od 13 godina te 98,6% 15-godišnjakinja. Na pitanje “S koliko godina si dobila prvu menstruaciju?" manje od 1% djevojčica odgovorilo je su da su prvu menstruaciju dobile s 9 godina (0,6%), dok je najviše djevojčica prvu menstruaciju dobilo s 12 godina (32,7%).

Naše sugovornice ističu kako ranije stupanje u pubertet dovodi do nesrazmjera između fizičke zrelosti i psihičke razvojne dobi koja ne prati fizičku zrelost.

“Dijete time može imati određenu nelagodu i neprihvaćanje svojeg tijela, sram i potištenost, pa čak i anksiozne i depresivne reakcije. Djeca koja ranije stupaju u pubertet mogu biti teže prihvaćena u grupi vršnjaka, izložena ruganju ili drugim oblicima vršnjačkog nasilja i odbacivanje. No to samo rizici a nikako ne i pravilo budući da viši rast i već tjelesna masa u grupi vršnjaka mogu biti i prednost", rekla je Ivana Pavić Šimetin.

“Pubertet se smatra najvažnijim pokazateljem početka adolescencije i traje četiri do šest godina, no završava mnogo ranije od adolescencije. Pubertetske promjene mogu započeti vrlo rano, odnosno već u dobi od 7 godina za djevojčice. Mogu započeti i vrlo kasno, odnosno u dobi od 13 godina. Stoga je moguće da neko dijete prođe kroz pubertet prije no što on uopće započne kod nekog od njegovih vršnjaka", istaknula je Dijana Mayer. Dodala je kako idealnog doba za ulazak u pubertet zapravo nema, a vremenu početka puberteta značajno pridonose različiti genetski i faktori okoline kao što su geni, prehrana i tjelovježba.

Mnogi stručnjaci koji se bave proučavanjem hormona, a među njima je dr. med. Sanja Toljan, smatraju kako je glavni razlog sve ranijeg nastupanja puberteta (ali i menopauze, jer mnoge žene već s 30. ulaze u menopauzu!) interakcija između genetike, okoliša i endokrinih žlijezda.

” Činjenica je da, zahvaljujući industrijalizaciji, dolazi do polaganog ali značajnog porasta broja kemikalija koje dokazano pokazuju svoj efekt na ljudski endokrini sustav”, pojašnjava dr. Toljan, autorica knjige “Čudesna moć hormona”. Kemikalije koje imaju negativni efekt na endokrini sustav zovu se endokrini ometači. Efekt, pojašnjava dr. Toljan, ostvaruju na različite načine: tako da se vežu na određeni receptor na stanici, direktno djeluju na stanice ili imaju toksičan efekt na organe…

“Potencijalna uloga endokrinih omotača kod preranog puberteta uočena je još u ranim 90- tim godinama 20. stoljeća, a kasnije je ustanovljena mnogim studijama i radovima na životinjama, ali i ljudima, što je dovelo do toga da su neke od tih kemikalija danas i zabranjene ili se upozorava na njihovo štetno djelovanje. U skupinu hormonskih ometača u pubertetu najznačajniji su fitoestrogeni, prirodni estrogeni, proizvodi za zaštitu bilja koji se upotrebljavaju u konvencionalnoj poljoprivredi, industrijske kemikalije i ftalati; svi vrlo prisutni u zemlji, zraku i vodi. Proizvodi su to koje upotrebljavamo za čišćenje kuće ili je riječ o svakodnevnoj kozmetici koju koristimo, a opasne su i plastične boce iz kojih svakodnevno pijemo”, upozorava ova stručnjakinja.

I hrana koju svakodnevno jedemo “ometa” naše hormone? U prvom redu su to trans-masne kiseline, odnosno svi oni proizvodi koji u svojem sastavu imaju hidrogenizirane biljne trans-masti. Dakle, kekse, grickalice, gotove i polugotove proizvode…, trebačli bismo zaobilaziti u širokom luku.

Tekst: I. K., D. P.
Fotografija: Shutterstock

Tagovi: , , , , , ,

Pročitajte i:

djevojčica mjeri visinu

Zašto je na vrijeme potrebno prepoznati poremećaj rasta

Nadoknaditi zaostatak rasta moguće je tijekom prve tri godine djetetova života, no - nažalost -…

Ponovno rast broja oboljelih od koronavirusa, a Capak otkrio i planove za otvaranje škola na jesen

U susjednoj Srbiji od koronavirusa je umro do danas potpuno zdrav mladić, rođen 1994. godine.…

obitelj tijekom vožnje biciklom štiti se od koronavirusa maskama za lice

Priča mame čiji je sin više od 100 dana imao simptome koronavirusa

"Nemamo pojma što ovaj virus čini našim tijelima i tijelima naše djece na duže staze",…

trebaju li djeca nositi maske zbog pandemije koronavirusa

Nove preporuke HZJZ-a: tko ne treba nositi maske i jesu li u toj kategoriji djeca?

Tri naputka odnose se na djecu, s time da će dva definitivno izazvati zbrku i…