Razgovarali smo s doc. Ivanom Mravičić, voditeljicom Odsjeka za dječju oftalmologiju i strabizam Klinike Svjetlost i subspecijalisticom dječje oftalmologije i strabologije i doznali na koji način možete voditi računa o zdravom vidu vaše djece i prevenciji.

zdravi-vid-vase-djece-uvelike-ovisi-o-preventivnim-pregledima

Ministarstvo Zdravstva (tada Zdravlja) u lipnju 2015. dostavilo je pedijatrima uputu da šalju djecu na probir na slabovidnost kod djece s navršene tri godine života. Koliko su po vama roditelji upoznati s tim i koliko često vam dolaze djeca na takve kontrole?

Ta odluka Ministarstva zdravlja je jako dobra i u javnosti je bila dobro popraćena s prezentacijama i akcijama, a dobro je da i mediji čim više izvještavaju o tome. Roditelji i pedijatri su dobro obaviješteni o tome tako da djeca dosta često dolaze na pregled. Odjek je bio dobar, ali svi možemo napraviti još više.

Zašto je ovaj probir važan i to baš do treće godine? Je li to krajnji rok, ili se može i "zakasniti"?

Probir je važan jer dijete kada se rodi nema razvijen vid, do 7. godine se vid razvija i ukoliko se nešto propusti, kasnije se to više ne može nadoknaditi i zato je važnije da se pregled obavi što ranije. Treća godina je određena zato jer je dijete dovoljno zrelo i suradljivo da se obavi cjelokupni pregled. Ako u obitelji postoji povijest očnih bolesti, sumnja na bolest ili poremećaje vida ili ako primijete da nešto nije u redu, preporuka je da se pregled napravi i ranije. Čak i dob od tri godine može značiti da je za neke stvari kasno, npr. ako dijete ima urođenu mrenu, preporuka je da se ona operira unutar prvih 6-8 tjedana djetetovog života kako bi se vid mogao normalno razvijati.

Znate li neki statistički podatak koliko otprilike slabovidne djece ima već u predškolskom uzrastu i koji su obično razlozi?

Slabovidnost se razvija u predškolskom uzrastu, a postotak je, ovisno o istraživanjima, od dva do pet ili šest posto, ovisno o granici koja je postavljena. Čest uzrok slabovidnosti je strabizam. Budući da jedno ili oba oka nisu postavljena u položaj ravno naprijed i/ili postoji problem pokretljivosti oka, mozak ne može ujediniti dvije slike u jednu 3D pa mozak zanemaruje primanje informacija iz slabog oka i sve više informacija prima iz zdravoga oka. Slabovidnost može biti uzrokovana refrakcijskim greškama oka (dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam). Mozak se oslanja na oko koje ima manju refrakcijsku grešku, potiskujući oko sa slabijom slikom uzrokujući amblijopiju na drugom oku zbog neuravnoteženosti. Slabovidnost može biti uzrokovana i nečim što sprječava ulazak svjetlosti u djetetovo oko, poput urođene mrene ili katarakte kod koje je ulaz svjetlosti u pozadinu oka smanjen zbog zamućenja djetetove prirodne leće. Ako je mrena nastala na samo jednom oku, mozak ponovno uzima sliku iz zdravog oka i uzrokuje slabovidnost na oku gdje je nastala mrena.

Koliko traje pregled i što se točno provjerava?

Kompletan pregled traje oko dva sata. Prvo se ispituje dječji stereo vid (trodimenzionalnost vida) kao zadnja najsavršenija funkcija vida, posebice kod jako male djece kod kojih ne možemo napraviti kompletan pregled po koracima. Čim nema stereo vida, to nam pokazuje da nešto nije u redu. Ispituje se kako dijete vidi, stoje li oči ravno i kakva im je pokretljivost. Pregled traje dugo jer se šire zjenice na način da se oči kapaju jer je dječje oko jako prilagodljivo i može sakriti vrlo veliku dioptriju i zato širenjem zjenica isključujemo akomodaciju i utvrđujemo objektivnu dioptriju. Ako oko sakrije vrlo veliku dioptriju, to može izazvati oštećenje vida i to može umarati dijete. Na pregledu utvrđujemo vidnu oštrinu na blizinu i daljinu i obavimo kompletan pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka. Budući da kapanje očiju radi širenja zjenica i određivanja objektivne dioptrije ima točno određena pravila i potrebno je kapanje ponavljati u propisanim vremenskim intervalima, pregled traje duže nego kod odraslih.

Koje je najbolje doba dana da se ovakav pregled obavi?

Preporuka je planirati termin pregleda u vrijeme u koje je dijete uobičajeno najbolje volje, preporuka je izbjegavati vrijeme spavanja, ali nema čvrstog pravila.

Testovi vida su prilagođeni dječjem uzrastu, umjesto slova i brojeva, što djeca trebaju vidjeti i prepoznati?

Postoje posebne standardizirane tablice na kojima su umjesto slova jednostavni simboli pomoću kojih se ispituje dječji vid. To su kuća, krug, jabuka i kocka.

Izgleda li jednako taj pregled kod svih oftalmologa, ako ne, po čemu bi se mogao razlikovati?

U Klinici Svjetlost radimo kompletan oftalmološki pregled kod svakog djeteta. Inače, u bolnicama se zbog gužve radi samo screening ambliopije ili slabovidnosti u dobi od 4 godine (uzimanje vidne oštrine) pa ako se utvrdi da nešto nije u redu, dijete se prosljeđuje na kompletan pregled.

Kako djeca reagiraju na taj pregled, kako ih motivirate na suradnju?

Važno je da dijete pregled shvati kao igru, nastojimo ga zainteresirati i učiniti zanimljivim. Tablice imaju dječje simbole, stereotest ima autiće, mace, zvjezdice, ono u što dijete mora gledati su dječje igračke. Pregled je prilagođen dobi djeteta. Kapi malo peckaju i to je možda jedini dio kada s pravom može biti malo neugodno za dijete, ali tu je izraženiji faktor straha koji nastojimo prevladati tako da kroz igru u kapanje uključimo i bebu, roditelje itd. Neka djeca lijepo surađuju, neka plaču čim uđu u ordinaciju, ali veliku ulogu igra i to kako ih roditelji pripreme kod kuće. Neki se igraju pregleda, gledaju crtiće ili slikovnice pregleda i onda je sve puno lakše.

Što pokazuju nalazi djeteta sa zdravim vidom?

Sva su djeca malo dalekovidna, radi toga što je oko maleno, oni imaju dobru akomodaciju i to im ne smeta jer kako dijete raste dioptrija se smanjuje i do škole treba doći do nule. Nije dobro ako dijete nije dalekovidno kada je skroz maleno, jer će onda normalni rast oka dovesti do kratkovidnosti.

Kada se preporuča ponoviti pregled ako je sve u redu?

Ako je sve u redu u dobi od 3 godine, preporučam da pregled ponovimo pred polazak u školu, sa 6-7 godina.

Što ako testiranje pokaže otklone koji nisu poželjni, što se tada radi?

Radi se ono što je potrebno ovisno o stanju i bolesti oka, prepišu se odgovarajuće naočale, ako je potrebno i zatvaranje oka. Ako je neophodna operacija, napravi se zahvat. Kao i sam pregled, liječenje je individualno i prilagođeno svakom djetetu.

Kolika je vjerojatnost izlječenja i koliko dugo traje terapija?

Ako se problem otkrije dovoljno rano, vjerojatnost izlječenja je jako dobra. Terapija traje dok se god dijete razvija, čak i kada smo nošenjem naočala, zatvaranjem dominantnog oka flasterom kod slabovidnosti, ili operacijom izjednačili vid s drugim okom potrebno je i dalje kontrolirati dijete dok se god razvoj oka nije završio, a to je do devete ili desete godine. Suradnja roditelja je presudno važna za uspjeh, puno pažnje pridajemo edukaciji roditelja kako bi razumjeli o čemu se radi. Roditelj je taj koji radi s djetetom, a može i pomoći liječniku i dati mu korisne informacije.

Što se promijenilo s dječjom kratkovidnosti unazad nekoliko godina u odnosu na neka prošla vremena?

Kratkovidnost je u porastu, među glavnim faktorima koji potiču rast kratkovidnosti su boravak djece u zatvorenim prostorima i gledanje na blizinu, rad na kompjuterima i s različitim gadgetima. Visoka kratkovidnost, preveliki rast oka u duljinu, može ugrožavati vid jer je oko veliko te su strukture oka, posebice očne pozadine ili mrežnice rastegnute i sl.

Imaju li djeca čiji su roditelji kratkovidni ili imaju neki drugih oblik poremećaja vida veću sklonost problematičnom vidu?

Imaju, za neke su stvari čak i izolirani geni. Za većinu nemamo točnu gensku vezu, ali je utvrđena povećana vjerojatnost, npr. smatra se da ako jedan roditelj ima strabizam, šansa da ga ima i dijete je 15%, ako ga imaju oba roditelja, tada je 45%.

Koji su najčešći oblici poremećaja vida kod djece?

Najčešći je dioptrija bilo koje vrste. Spomenuli smo slabovidnost ili ambliopiju, zatim strabizam, nistagmus (titranje oka) i prirođena mrena.

Postoje li neke aktivnosti i igre koje pogoduju održavanju zdravog vida kod djece?

Svakako se preporuča što više boravka na otvorenom, na dnevnom svjetlu.  Nedavno je znanstveno potvrđeno da boravak na sunčevom svjetlu potiče razvoj hormona dopamina koji usporava rast oka. Takva djeca imaju manji rast dioptrije nego ona djeca koja više vremena borave u zatvorenom prostoru.

A što bi valjalo izbjegavati?

Preporuka je boraviti što više vani, na otvorenom, što manje za računalom i svakako izbjegavati naprezanje u uvjetima slabijeg osvjetljenja.

Imate li možda neku poruku za naše čitatelje vezano uz ovu temu?

Preporuka je da promatramo dijete i nastojimo primijetiti ponaša li se drugačije, izbjegava li neke situacije, približava li se televizoru, povremeno obratiti pažnju na to vidimo li mi nešto što dijete ne vidi. Ako dijete okreće ili naginje glavu, ponekad traži preferiranu poziciju u kojoj najbolje vidi, razlog može biti strabizam, astigmatizam ili nistagmus. Dijete ne bi trebalo ispravljati nego ga dovesti na pregled. Ako netko u obitelji ima problem s vidom, preporuka je pregled obaviti i prije treće godine života.

Razgovarala: Ivančica Tarade Foto: Profimedia, Klinika Svjetlost