Vitamin D zapravo uopće nije vitamin, nego steroidni hormon koji je pogrešno klasificiran kao vitamin još 1922. godine u eri otkrivanja hranjivih tvari. Nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, posebna vrsta kolesterola pomaže koži pretvoriti vitamin D u upotrebljiv oblik. U tom ga obliku preuzima krv i prenosi u jetru, gdje se pretvara u aktivni oblik vitamina D.

Vitamin D je važan jer pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane koju jedemo. Kod djece manjak vitamina D može dovesti do poremećaja mineralizacije kostiju tj. rahitisa.

Koji su rizici za bebu zbog nedovoljnog unosa vitamina D? Djeci je vitamin D neophodan za rast i razvoj kostiju. Vitamin D također pomaže formirati zdravu zubnu caklinu. Bebama je za rast i razvoj vitamin D potreban još dok su u maternici.

Ozbiljan nedostatak vitamina D može dovesti do stanja poznatog kao rahitis. Simptomi rahitisa uključuju deformacije i prijelome kostiju, slabost mišića, zastoj u rastu, probleme s disanjem, moguće učestale kontrakcije mišića uzrokovane niskom razinom kalcija u krvi i, vrlo rijetko, zastoj srca.

Koji su izvori vitamina D za bebe? Najveći izvor vitamina D za bebe, osim sunčeva svjetla, zalihe su pohranjene u njihovu tijelu prije rođenja. Uočeno je da status vitamina D u tijelu majke za vrijeme trudnoće izravno utječe na status vitamina D u novorođenčeta, posebice za vrijeme prva dva ili tri mjeseca života. Zbog toga je važno da trudnice vode brigu o adekvatnom unosu vitamina D.

Rezerve, koje bebe dobiju rođenjem, dostatne su za otprilike tri mjeseca, ako je beba vrlo malo izložena sunčevoj svjetlosti. Ako se beba redovito izlaže sunčevoj svjetlosti, zalihe traju znatno duže. Otprilike 90 posto vitamina D dobivamo izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti, a preostalih 5 do 10 posto iz prehrane. Koža može odjednom apsorbirati samo ograničene količine vitamina D, zbog čega se preporučuje da bebu izlažete suncu više puta tjedno. Važno je istaknuti da nije neophodno svakodnevno izlaganje suncu jer tijelo pohranjuje i čuva vitamin D.

U namirnicama vitamina D najviše je masnoj ribi (primjerice lososu), gljivama, posebice gljivama koje su bile izložene suncu, i mliječnim proizvodima s dodatkom vitamina D, primjerice u maslacu i mlijeku. Dobar izvor vitamina D su i jetrica, zatim žumanjak, žitarice i margarin. Svi dodaci prehrani za bebe obogaćeni su vitaminom D.

Alergija na hranu i vitamin D Istraživanje australskih znanstvenika otkrilo je da postoji povećana mogućnost za razvoj alergije na hranu u beba koje imaju manjak vitamin D. Također, dokazano je da manjak vitamina D tijekom trudnoće može pogoršati preeklampsiju (visok krvni tlak u trudnoći) i utjecati na opći imunološki sustav trudnica.

Faktori rizika za manjak vitamina D:
  • tamnija koža
  • ljudi koje žive na područjima na kojima nema puno sunčeve svjetlosti i/ili većinu vremena provode u zatvorenom
  • ljudi kojima je koža uvijek prekrivena i slabo se izlažu suncu
  • životna dob
  • korištenje lijekova koji utječu na razinu vitamina D
  • pretilost
  • bolesti koje imaju za posljedicu slabu apsorpciju vitamina D
Bebe će imati manju razinu vitamina D:
  • ako je njihova mama imala manjak vitamina D tijekom trudnoće ili dojenja
  • ako imaju tamniju kožu ili im je koža stalno prekrivena. Bebe koje prirodno imaju tamniju kožu potrebno je tri do šest puta više izlagati suncu kako bi se proizvela ista količinu vitamina D kao kod bjeloputih beba.

Što je s opasnosti od izlaganja suncu? Važno je voditi računa o rizicima izlaganja suncu, posebice tijekom dojenačke dobi. Uputa koja vrijedi za sve, još više vrijedi za bebe: ne treba ih izlagati suncu između 10 i 16 sati. Kako biste što bolje zaštitili svoju bebu od štetnih zraka, koristite kremu za sunčanje, šeširić, sunčane naočale i zaštitnu odjeću.

Znakovi niske razine vitamina D Koliko god promatrali svoju bebu, teško ćete uočiti da ona ima nisku razinu vitamina D. Jedan od klasičnih znakova niske razine vitamina D je kasniji početak hodanja. Ipak, najbolji je dokaz krvna slika koja će pokazati ima li beba nisku ili normalnu razinu vitamina D.

Trebaju li vašoj bebi dodaci vitamina D? Tijekom trudnoće, bebine zalihe vitamina D obično su visoke, sve dok majka unosi dovoljnu količinu vitamina D.

Nakon rođenja, dijete dobiva svoju dozu vitamina D iz prehrane i sunčeve svjetlosti. Majčino mlijeko ima malo vitamina D i, ako mama ima nisku razinu vitamina D, postoji opasnost da ga neće prenijeti bebi. Ovo posebice vrijedi za majke koje dugo doje, a imaju nisku razinu vitamina D. Istraživanja pokazuju da se dodavanjem 2000-4000 IU vitamina D dnevno majci, sigurno povećava status vitamina D i kod majke i kod bebe.

Stručnjaci preporučuju da se bebama, koje nisu na prsima, pogotovo ako imaju još i neki faktor rizika, primjerice tamniju kožu, daje dodatak vitamina D. Preporučena doza je 400 IU ili 10 mikrograma svaki dan.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock