Tri vrhunska hrvatska znanstvenika - Goran Lauc u studiju te Igor Rudan i Igor Štagljar javljanjem video pozivom - gostovali su u emisiji 1 na 1 Romana Bolkovića na HRT-u, u kojoj su, između ostalog - govorili o tome što nas očekuje na jesen i hoće li doći taj drugi val pandemije koronavirusa kojeg se svi bojimo. Redom su se složili kako je Hrvatska izvrsno reagirala uvodeći epidemiološke mjere, zbog kojih smo izbjegli talijanski scenarij, no zaključili su i to kako će se koronavirus nakon "ljetne stanke" vratiti te da ćemo morati naučiti živjeti s njime.

"Covid-19 blaga je bolest, pa će je tako mnogi preboljeti, a da nisu ni svjesni toga. Opasnost ovog virusa je u tome što se lako prenosi na druge, pa tako i na starije osobe, koje su kritična skupina, no i među njima će se sigurno velik broj oporaviti. Sada se puno priča o serološkim testiranjima, koja bi trebali otkriti koliko je ljudi do sada preboljelo bolest, no osobno smatram da će prokuženost biti između 2 i 3%. Naime, mi nismo odradili ni prvi val; nas čeka jesen, ali smo kupili vrijeme, naši će se liječnici bolje nositi s virusom, a mi naviknuti na život s maskama i bez pretjeranih okupljanja. No neće više biti stroge karantene, jer - zatvore li nas na zimu - na proljeće više nitko neće imati od čega živjeti", rekao je Goran Lauc koji kaže kako je nos naša linija obrane protiv virusa i bakterija. Važno je da virus ne prijeđe iz nosa u grlo i pluća, gdje onda uzrokuje probleme, a on zastupa tezu da u tome jako može pomoći ovlaživanje prostora.

Na početku pandemije Igor Rudan dobro je procijenio kako će stopa umiranja od novog virusa biti između 0,5 i 1%, no istaknuo je kako su znanstvenike dvije činjenice iznenadile: brzina širenja virusa te zašto Italija i neke druge europske zemlje nisu brže reagirale. On promatra situaciju na južnoj polutki, gdje uskoro stiže zima. Tamo se, nažalost, bilježi rast oboljelih, no smrtnost nije velika. Igor Štagljar iz Toronta smatra kako serološki tekstovi mogu biti korisni, jer će omogućiti lakšu mobilnost ljudi, posebice ako se uvedu imunološko-statusne putovnice, o kojima se naveliko priča. Zahvaljujući njima ljudi će moći jednostavnije putovati, pa i turisti stizati u Hrvatsku, ako se takva putovnice uvedu, no to - rekao je Štagljar - otvara prostor za crno tržište, ali i nameće pitanje smijemo li ljude dijeliti na takav način, tj. na one koji su preboljeli virus i koji nisu. On vjeruje kako bi cjepivo trebalo ugledati svjetlo dana kroz 12 mjeseci, s obzirom da je trenutačno čak 100 istraživanja u tijeku, među kojima je u pet slučajeva počelo testiranje cjepiva. No nakon što prođu sve tri faze testiranja, koliko ih je potrebno, potom i regulativna tijela država odobre cjepivo, pa čak i počne njegova masovna proizvodnja, glavno je pitanje kako će se osigurati da ga dobije svaka osoba koja želi. Do spasonosnog cjepiva (ili lijeka) morat ćemo naučiti živjeti na nov način, a to je prije svega - smanjiti kontakte na najmanju moguću mjeru i držati se epidemioloških preporuka.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock