Sluh je prvo osjetilo pomoću kojeg još u majčinoj utrobi možemo čuti otkucaje srca i umirujući glas roditelja. On je i jedna od najvažnijih poveznica s drugim ljudima i to tijekom čitavog života. Većini ljudi izgovorena riječ bolje dopire do srca nego podražaji koje primaju okom. Stoga govor i dobar sluh potiču psihičko zdravlje i emocionalnu stabilnost.

Pogodno tlo za razvoj bakterija

‘Najčešći uzrok slabijeg sluha kod male djece su povećani adenoidi, odnosno treći krajnik. Oni dovode do poremećaja funkcije Eustahijeve tube (koja spaja nos i srednje uho) i do smanjenja tlaka zraka u šupljini srednjeg uha te izljeva tekućine u njemu. To stvara pogodno tlo za razvoj bakterija i uzrokuje česte upale uha (gnojne upale ili serozni otitis). Stoga, primijete li roditelji smetnje kod djeteta kao što su česte ‘prehlade’, upale uha, stalno curenje iz nosa, disanje otvorenih usta, hrkanje i nemirno spavanje, trebaju dijete odvesti na otorinolaringološki pregled koji će utvrditi postoji li uvećanje treće mandule i indikacija za operaciju. To je iznimno važno kako bi se spriječio nastanak komplikacija u uhu te utjecaj na sluh i razvoj govora kod djeteta. Pregled se obavlja kroz nos tankim i mekanim endoskopom, što djeca podnose bez većih problema’, objašnjava prof. dr. Mislav Gjurić, jedan od najvećih stručnjaka za bolesti nosa, sinusa i uha te plastično-rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata, koji je, među inim, u Poliklinici Sinteza okupio tim vrsnih stručnjaka te na jednome mjestu objedinio otorinolaringologiju, audiologiju i logopediju te najsofisticiranijom opremom obavlja ispitivanja vrste i stupnja oštećenja sluha kod djece (od 3. godine) i odraslih te liječenje nagluhosti kod djece: operacija trećeg krajnika, postavljanje cjevčica u bubnjić, liječenje seroznog otitisa, mikrokirurške operacije srednjeg uha, te estetska korekcija klempavih ušiju.

Uklanjanje treće mandule ili adenotomija rutinski je zahvat koji se obavlja kroz usta djeteta u kratkoj općoj anesteziji. Zahvat traje nekoliko minuta. Roditelji su cijelo vrijeme uz dijete prije same operacije i odmah nakon buđenja iz anestezije. Poslije 3-4 sata, tijekom kojih je pod intenzivnom liječničkom kontrolom, ako nema zamjetnog krvarenja, dijete može isti dan ići na kućnu njegu.

treci-krajnik-najcesci-krivac-slabijeg-sluha
View over shoulder of doctor conducting otoscopy examination on girl, Image: 295389944, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful; Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Cultura RF

Otkrivanje oštećenja sluha

‘Oštećenja sluha najranije se mogu otkriti u novorođenačkoj dobi – odmah u rodilištu, a optimalna dob je u prvim mjesecima života kada se počinje razvijati govor djeteta. Preventivnim testiranjem nastoji se što prije otkriti eventualno oštećenje i u tom smislu poduzeti određena djelovanja kako ne bi došlo do trajnog i nepovratnog oštećenja slušne funkcije djeteta. Iako je rano i trajno oštećenje sluha prisutno najčešće već nakon rođenja, iskustvo je pokazalo da ponekad prođe i godina-dvije, pa nerijetko i više, dok se ono ne otkrije’, upozorava dr. Gjurić.

Zašto je tomu tako? Dijete oštećena sluha u početku vokalizira, brblja, a okolini se najčešće čini da reagira na zvukove. Povremena odsutnost reakcija na zvuk najčešće se obrazlaže drugim uzrocima. Oštećenje sluha čest je problem u današnjem društvu. Otežano razabiranje govora uzrokuje svakodnevne tegobe, pogotovo ako je udruženo sa šumom i slušnom preosjetljivošću (glasni zvuci uzrokuju neugodu i bol). Pravilna dijagnostika oštećenja sluha vrlo je važna u prevenciji daljnjeg oštećenja, kao i za uspješno liječenje nagluhosti, ali i otkrivanje bolesti koje mogu biti uzrokom oštećenja. ‘Kada se sumnja na oslabljen sluh, potrebno je izmjeriti tlak u srednjem uhu (timpanometrija), a kod starije djece snimiti sluh (audiometrija). Te će pretrage pokazati u kolikoj je mjeri oštećen sluh i u konačnici definitivno pomoći u odluci o adenotomiji i eventualnom postavljanju ventilacijskih cjevčica u bubnjić’, kaže dr. Gjurić te dodaje:

‘Dok je nekada glavni uzrok nagluhosti kod odraslih osoba bila bakterijska upala uha i njezine posljedice, današnji način života dovodi do raznih metaboličkih i toksičnih oštećenja sluha, povezanih s općenitim starenjem stanovništva, izloženosti stresu, buci i ostalim izvanjskim, ali i nasljednim faktorima. Nagluhost danas nije problem samo starijeg stanovništva, već i sve više mladih ljudi ima problema sa sluhom!’

treci-krajnik-najcesci-krivac-slabijeg-sluha
, Image: 306568970, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Panthermedia

Napredak u poboljšanju kvalitete sluha

Prirođene anomalije uške i zvukovoda, perforacija bubnjića, kronična upala, otoskleroza, koštano suženje zvukovoda, tumori uha - sve su to bolesti koje se uspješno liječe operacijom i na taj način poboljšava se sluh.

Ako je poremećena funkcija lanca slušnih koščica u srednjem uhu, suvremeni implantati na bazi titana zamjenjuju njihovu funkciju i provode sluh prema pužnici. Značajan napredak u poboljšanju kvalitete sluha omogućili su nevidljivi slušni aparati koji se ugrađuju pod kožu u srednje uho. Njihove prednosti nisu samo u estetskom smislu, već omogućavaju prenošenje zvuka direktno u unutarnje uho i na taj način poboljšavaju sluh kod pacijenata kod kojih operacija i klasični slušni aparati više ne mogu pomoći.

Tekst: Nikolina Petan

Foto: Profimedia