Dalekovidnost, gledanje u križ ili razrokost te neujednačen fokus, kod kojeg je jedno oko dalekovidnije od drugog, najčešći su problemi s vidom kod djece i razlozi zbog kojih se roditelji obraćaju stručnjacima za pomoć. Iako se prvi pregled očiju novorođenčeta obavi još u bolnici, mnogi roditelji, nažalost, nemaju naviku redovito voditi djecu na oftalmološki preglede, nego tek kad primijete gore spomenute tegobe, no ova vrsta 'higijene' trebala bi biti redovita, osobito ako znamo da se korekcije anomalija najčešće ispravljaju u najranijoj dobi.

Stoga je preporuka da se prvi test vidne oštrine, kojim će se ustanoviti trebaju li djetetu naočale za kratkovidnost, dalekovidnost i/ili astigmatizam, obavi do četvrte godine djetetova života. Ako se utvrdi da mu naočale doista trebaju, daljnje kontrole obvezne su jednom godišnje, dok bi djeca koja nemaju dijagnosticiranih problema s vidom trebala ponavljati pregled vida kod oftalmologa svake dvije godine, do navršenih 18 godina.

'Danas u Hrvatskoj postoji nacionalni program gdje se svaki četverogodišnjak poziva od strane HZJZ na pregled kod oftalmologa. Poliklinika Ghetaldus također je partner u tom nacionalnom programu i ponosni smo na taj svoj angažman', kaže Siniša Cvrtila dr. med., oftalmolog, voditelj Poliklinike Ghetaldus. Ova najveća oftalmološka zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, koja broji 36 ordinacija raspoređenih u svim hrvatskim županijama, nedavno je proslavila 25. rođendan.

Ispitivanja vidne oštrine, određivanje refrakcije i korekcija naočalama, preglede za kontaktne leće, mjerenje intraokularnog tlaka, ultrazvuk oka, operacije sive mrene ili katarakte…, samo su neke od usluga ove Poliklinike, koja važan dio svojih aktivnosti usmjerava i na najmlađe.
Ghetaldus poliklinika Zrinjevac, specijalizirana za djecu, ostvarila je zanimljivu suradnju s Internacionalnom školom Mentalne aritmetike ‘Malac Genijalac’, čiji je cilj poticanje i razvijanje intelektualnih vještina i sposobnosti djece od najranije dobi.

'Mentalna aritmetika (jap. Anzan) nastala je iz tradicionalne istočnjačke discipline, a danas predstavlja popularan i moderan edukacijski program sve više prisutan i u zapadnom dijelu svijeta. Tako se ovaj revolucionarni program razvoja kognitivnih sposobnosti djece vrlo uspješno provodi u preko 90 internacionalnih centara Malca Genijalca u Europi. Poliklinika se uključila u program besplatne kontrole malih genijalaca kako bi im na vrijeme prenijeli značenje pravovremene kontrole vida i brige za zdravlje očiju', kaže dr. Cvrtila, napominjući kako jedan od tri najčešća problema s vidom kod djece – gledanje u križ ili razrokost – pogađa tri do pet posto djece. Osim gledanjem u križ, tegoba se manifestira i ako da jedno oko pokretima ne prati drugo.


Neujednačen fokus kao drugi najčešći problem, kod kojeg je jedno oko dalekovidnije od drugog, pogađa, pak, 2% do 3% djece. Ovaj problem s vidom je najteže uočiti zbog činjenice da mala djeca niti ne znaju da im je vid ugrožen. Budući da su navikli na takvu vidnu oštrinu, ne primjećuju problem, te se na njega ni ne žale.
Ostali upozoravajući znakovi da s očima nešto nije uredu mogu uključivati: trljanje očiju, suzenje očiju, naticanje, crvenilo, gnoj, kraste, osjetljivost na svjetlo, ispupčene i nemirne oči, obješene vjeđe te bijeli, žuti ili sivo-bijeli materijal u zjenicama.

'Dalekovidnost je najčešća anomalija u dječjoj dobi, ali ona ne zahtijeva uvijek nošenje naočala. O tome odlučuje oftalmolog nakon obavljenog pregleda, i to objektivnim određivanjem dioptrije pomoću skijaskopije (kapanja kapljica za proširenje zjenica) te ispitivanjem vidne funkcije uz primjenu različitih testova kod djece iznad tri godine. Ovisno o veličini dioptrije te pridruženim simptomima (bježanje oka, napora pri gledanju i radu), oftalmolog odlučuje treba li djetetu ordinirati naočale. Dalekovidna djeca dugo mogu ostati neprepoznata zbog mogućnosti prilagodbe dječjeg oka koje je u stanju prikriti i do pet dioptrija. Glavobolja može biti jedini i vodeći simptom. Ostale refrakcijske anomalije s kojima se susrećemo u dječjoj dobi su kratkovidnost, na koju možemo posumnjati kod ako se previše približava televizoru ili predmetima koje promatra, te stiskanju očiju kod promatranja udaljenih predmeta. Kada se ovakvoj djeci ordiniraju naočale brzo se priviknu na njih jer im je slika promatranih predmeta puno jasnija', pojašnjava dr. Cvrtila iz Poliklinike Ghetaldus.

Za razliku od dalekovidnosti i kratkovidnosti, astigmatizam je manje učestao. Osobe s ovim problemom ne vide jasno obrise predmeta. U školi često prilikom prepisivanja s ploče mijenjaju brojeve i slova te krive glavu kod čitanja.
Jedna od najčešćih roditeljskih dilema je i ta preporučuje li se djeci nošenje kontaktnih leća ili su naočale u dječjoj dobi bolja opcija. Dr. Cvrtila kaže kako ne postoji dobna granica za početak nošenja kontaktnih leća u djece, no većina oftalmologa ne propisuje kontaktne leće djeci prije 10. godine.
'Kontaktne lećemogu se nositi i u dojenačkoj dobi, primjerice nakon operacije kongenitalne katarakte. Kada se roditelji i dijete odluče na nošenje kontaktnih leća, naočale kao korekcija im uvijek ostaju. Preporučuje se dio dana nositi naočale za odmor oka. Učenje kod kuće u svakom slučaju može biti uz naočale. Ne postoji jedinstvena formula da li djetetu preporučiti naočale ili kontaktne leće već treba sagledati sve aspekte prema medicinskim indikacijama i osobnim interesima djeteta te u suradnji s oftalmologom donijeti zaključak o nošenju kontaktnih leća', kaže dr. Cvrtila.

Vrlo aktualno pitanje danas je i to kako mobiteli (i drugi različiti ekrani) utječe na zdravlje očiju.
'Mnogi dječji oftalmolozi vjeruju da su pred računalom djeca izložena povećanom riziku za pojavu kratkovidnosti. Oči djece koja satima sjede ispred računalnog zaslona izložena su povećanom stresu, jer prilikom promatranja sadržaja na računalnom zaslonu dolazi do povećana naprezanja očiju zbog otežanog fokusiranja. Prije dvadeset godina djeca su se uglavnom igrala vani pa se u procesu rasta i razvoja oka vid prilagođavao na daljinu. Danas većina djece radi na računalu, bilo kod kuće ili u školi, što može uzrokovati probleme s vidom i pojavu kratkovidnosti, jer oko teži jasnom vidu na blizinu', odgovara dr. Cvrtila.

*Sadržaj nastao u suradnji s Ghetaldusom.