pretilost kod djece

Riječ pedijatra: Debljina u dječjoj dobi jedan je od uzroka pojave preuranjenog puberteta

Preuranjeni pubertet povezuje se s većim rizikom kasnijeg razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih malignih bolesti. Stoga, mjere je prevencije pretilosti potrebno započeti već u ranoj dječjoj dobi

Debljina u dječjoj dobi predstavlja velik javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako i u nas. Osim brojnih metaboličkih komplikacija, pretilost se povezuje i s povećanim rizikom razvoja pravog preuranjenog puberteta, ranog razvoja sekundarnih spolnih oznaka, prematurne adrenarhe i ubrzanoga koštanog dozrijevanja.

Povezanost debljine i ranijeg pubertetskog razvoja potvrđena je nizom istraživanja u djevojčica. Čini se da prekomjerna tjelesna težina inducira rani pubertetski razvoj u djevojčica, dok pretili dječaci imaju usporen pubertetski razvoj. Osim tjelesne težine, distribucija masnog tkiva također može utjecati na dob početka puberteta.

Preuranjenim pubertetom smatra se razvoj sekundarnih spolnih oznaka prije 8. godine u djevojčica i prije 9. godine u dječaka i/ili brza progresija pubertetskih promjena. U centralnom ili pravom preuranjenom pubertetu dolazi do aktivacije hipotalamo-hipofizno-gonadne osovine, a razvoj sekundarnih spolnih oznaka, povećanje spolnih žlijezda i lučenje spolnih hormona oponašaju fiziološki pubertet. Lažni ili periferni preuranjeni pubertet karakteriziran je razvojem sekundarnih spolnih oznaka uslijed endogenog lučenja spolnih hormona, no bez aktivacije hipotalamo-hipofizno-gonadne osovine ili može biti uzrokovan egzogenim unosom spolnih hormona.

Sekularni trend ranijeg razvoja sekundarnih spolnih oznaka u djevojčica uočen je u SAD-u tijekom 1990-ih godina, istovremeno s porastom prevalencije pretilosti. Europske su studije ovaj trend počele bilježiti u posljednjih 20-ak godina, također prateći porast učestalosti pretilosti. U posljednjih 15 godina, prosječna dob početka razvoja dojki u djevojčica smanjila se za 12 mjeseci, dok je u dječaka taj trend puno manje izražen, pa se prosječna dob početka puberteta u dječaka tijekom istog razdoblja smanjila za 3 mjeseca. Učinak debljine na početak puberteta počinje već u ranoj dječjoj dobi, i to je životno razdoblje na koje je potrebno usmjeriti mjere prevencije.

Masno tkivo je aktivan endokrini organ koji luči adipokine koji imaju djelovanje na središnji živčani sustav i periferna tkiva. Leptin se navodi kao jedan od ključnih permisivnih čimbenika koji dovode do aktivacije neurona hipotalamusa i pulsatilnog lučenja gonadotropin oslobađajućeg hormona (GnRH), čime se aktivira hipotalamo-hipofizno-gonadna osovina. Stvara se u adipocitima bijeloga masnog tkiva i regulira homeostazu energije u tijelu. Signalizacijska uloga leptina na početak puberteta potvrđena je u djevojčica, no njegovo djelovanje u dječaka nije u potpunosti jasno. Različit učinak leptina u djevojčica i dječaka dijelom objašnjava i znatno veću učestalost svih oblika preuranjenog puberteta u pretilih djevojčica u odnosu na dječake.

Osim leptina, masno tkivo luči i druge adipokine koji imaju stimulacijski ili inhibicijski učinak na početak puberteta djelovanjem na hipotalamo-hipofizno-gonadnu osovinu.

Periferni učinak masnog tkiva također je važan za indukciju i progresiju puberteta. Djelovanje enzima aromataze u masnom tkivu potiče konverziju androgena u estrogene. Količina masnog tkiva utječe na razvoj inzulinske rezistencije i kompenzatorne hiperinzulinemije te utječe na regulaciju osovine hormona rasta i inzulinu-sličnog čimbenika rasta (IGF-1).

Povišene koncentracije leptina i inzulina utječu i na raniju aktivaciju steroidogeneze u nadbubrežnim žlijezdama, što dovodi do kliničke slike prematurne adrenarhe. Inzulinska rezistencija uzrokuje razvoj preuranjene pubične dlakavosti u 10 - 20% pretilih djevojčica. Hiperinzulinemija također utječe i na veću bioraspoloživost spolnih hormona.

Debljina u dječjoj dobi posljedica je međudjelovanja niza čimbenika, uključujući genetsku predispoziciju, intrauterini i postnatalni razvoj te socioekonomske uvjete, no najvažniji čimbenici koji se povezuju s epidemijom pretilosti su nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti. Povećan ukupni kalorijski unos, povećan unos proteina životinjskog porijekla (crveno meso) i povećan unos masti povezani su s ranijim nastupom menarhe u različitim epidemiološkim studijama. Obiteljsko okruženje također ima važan utjecaj pa se pretilost u oba roditelja povezuje s ranijim nastupom menarhe i ranijim pubertetskim zamahom rasta u dječaka.

Debljina u dječjoj dobi dovodi do ranijeg pubertetskog sazrijevanja, no s druge strane, raniji nastup puberteta, osobito u djevojčica, može poticati daljnju progresiju pretilosti. Komorbiditeti vezani uz pretilost i rizici za razvoj kardiovaskularnih komplikacija pogoršavaju se tijekom puberteta.

Preuranjeni pubertet povezuje se s većim rizikom kasnijeg razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih malignih bolesti. Stoga je mjere prevencije pretilosti potrebno započeti već u ranoj dječjoj dobi edukacijom roditelja, usvajanjem obrazaca zdrave prehrane i redovitom tjelesnom aktivnošću, a prilikom praćenja pretile djece važno je pravovremeno uočiti znakove preuranjenog pubertetskog razvoja.

elite li se više informirati na temu preuranjenog puberteta, dobrodošli ste na Nutri Klinika Simpozij ‘Preuranjeni pubertet kod djece: uzroci i posljedice’, u četvrtak, 30. rujna u 18 sati, Novi dvori Zaprešić, multimedijski centar Vršilnica. Na simpoziju će govoriti cijenjeni stručnjaci s područja nutricionizma, ginekologije, pedijatrije te toksikologije i organske kemije.

Tekst: doc. dr. sc. Nevena Krnić, spec. pedijatar
Foto: Shutterstock

Tagovi: ,

Vezano uz temu

Nutriklinika simpozij: Preuranjeni pubertet kod djece

O utjecajima na pojavu preuranjenog puberteta govorit će…

debljina kod djece

Oko 35 % djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu

Povodom obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održana…

Pročitajte i:

vaginalni problemi kod djevojčica

Koji su najčešći vaginalni problemi kod djevojčica?

Da, i posve malene djevojčice mogu imati vaginalnih problema. Kako ih prepoznati, kako ih tretirati…

fiziološka žutica

Uzroci žutice kod novorođenčadi: Pojavljuje se čak u 50 do 70 posto beba

Novorođenačku žuticu karakteriziraju žuto obojena koža i sluznice novorođenčadi nekoliko sati ili dana nakon porođaja,…

Stručnjak otkriva kad morate odvesti dijete na prvi pregled očiju i na što posebno obratiti pažnju

Siniša Cvrtila dr. med., oftalmolog, voditelj Poliklinike Ghetaldus, otkriva koji su najčešći problemi s vidom…

problemi s penisom kod djece

Što mamu može zbuniti ako ima sina: 7 najčešćih problema s dječjim penisom i kako ih riješiti

Ako ste mama muškog djeteta, neke vas stvari vjerojatno zbunjuju, pogotovo vezano uz njegu i…