
Intervju prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić o neplodnosti: ‘Što je put do sretnog kraja teži, priča je ljepša!’
U njegovu ordinaciju oko 70% pacijentica dolazi po svoje prvo dijete u dobi u kojoj su njihove majka već završila reprodukciju. I baš to prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić, specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije, smatra jednim od ključnih razloga što sve veći broj parova ne može ostvariti roditeljstvo. Koje su metode budućnosti u liječenju neplodnosti, što misli o zakonu o potpomognutoj oplodnji, oko kojeg je bilo puno polemika u Hrvatskoj, te kad je vrijeme da se parovi zabrinu, otkrio nam je u intervjuu ovaj dobitnik medicinskog Oskara
U
posljednje
vrijeme
svjedoci
smo
porasta
broja
parova
koji
se
bore
s
neplodnošću.
Po
nekim
statistikama
između
10
i
15%
parova
je
neplodno.
Vi
ste
osoba
koja
svakodnevno
u
praksi
svjedoči
toj
statistici;
jesu
li
brojke
doista
takve?
Općenito,
udio
neplodnih
parova
u
ukupnoj
populaciji
se
kreće
između
10-15%.
No,
u
ordinaciji
se
često
susrećem
s
pacijentima
koji
imaju
osjećaj
da
je
neplodnih
parova
sve
više.
Dio
njihovog
osjećaja
je,
naravno,
subjektivan,
no,
možda
bi
bilo
i
vrijeme
da,
znanstvenim
istraživanjem
na
relevantnom
uzorku
na
našoj
populaciji,
potvrdimo
ili
opovrgnemo
taj
osjećaj.
Neplodnost
je
najveći
problem
u
razvijenim
zemljama,
a
razlog za
to
je,
kako
vi
često
naglašavate,
odgođena
dob
rađanja.
Koja
bi
bila
idealna
dob
za
rađanje
i
što
mislite
o
svojevrsnom
trendu
prema
kojem
se
dobna
granica
za
rađanje
prvog
djeteta
premjestila
u
30-e?
Kad
govorimo
o
negativnom
utjecaju
dobi
na
reprodukcijsku
sposobnost,
dobro
je
naglasiti
da
se
ona
odnosi
prvenstveno
na
žene,
jer
je
broj
jajnih
stanica
na
porodu
najviši,
pa
se
fiziološki
smanjuje
kako
napreduje
kronološka
dob.
Napredak
medicine
i
zdraviji
način
života
doveli
su
do
produljenje
života
žena,
no
to,
nažalost,
nije
praćeni
i
produljenjem
njihovog
reprodukcijskog
razdoblja
ili
barem
ne
u
tolikoj
mjeri
koliko
se
prema
kasnijoj
dobi
pomiče
dob
u
kojima
žene,
u
razvijenim
zemljama,
rađaju
svoje
prvo
dijete.
Možda
će
vam
biti
zanimljiv
podatak
da
u
moju
ordinaciju
oko
70%
pacijentica
po
svoje
prvo
dijete
dolazi
u
dobi
u
kojoj
je
njihova
majka
već
završila
reprodukciju.
Svjestan
sam
društvenih
prilika
zbog
kojih
dolazi
do
odgađanja
ostvarenja
želje
za
djetetom
u
tridesete
pa
i
četrdesete
no,
dobro
je
govoriti
i
o
biološkom
aspektu
tako
da
žene
kod
odluke
o
razdoblju
života
u
kojem
će
se
odlučiti
za
roditeljstvo
uzmu
u
obzir
i
sociološki
i
biološki
aspekt.
Osim
odgađanja
rađanja,
koji
su
još
najčešći
uzroci
neplodnosti
i
je
li
problem
češći
kod
muškaraca
ili
žena?
Neplodnost
je
bolest
koja
pogađa
oba
partnera.
Iako
se
često
uzroci
neplodnosti
dijele
na
muške
i
ženske,
po
mojem
su
mišljenju,
osim
u
krajnjim
slučajevima,
ti
uzroci
najčešće
kombinirani.
I
u
komunikaciji
s
pacijentima
izbjegavam
na
taj
način
dijeliti
zajednički
problem
jer
mislim
da
to
može
samo
pridonijeti,
ionako
velikom,
psihološkom
opterećenju
s
kojim
se
susreću
parovi
kojima
je
ostvarenje
roditeljstva
otežano.
Koliko
godišnje
obavite
zahvata
medicinski
potpomognute
oplodnje
i
koliki
je
postotak
uspješnosti?
U
našoj
ustanovi
obavimo
oko
250
ciklusa
godišnje,
a
uspješnost
ovisi
o
kompleksnosti
problema
s
kojim
pacijenti
dolaze
po
pomoć.
Ono
što
shvaćamo
važnim
je
da
pacijente
informiramo
o
njihovim
individualnim
izgledima,
izložimo
plan
liječenja
i,
ukoliko
svoje
izglede
procjene
dostatnim,
zajedno
krenemo
prema
cilju.
Nakon
toga
svi
damo
sve
od
sebe
da
cilja
što
ranije
dođemo.
Općenito,
uspješnost
ovisi
o
vrsti
MPO
postupka
i
kreće
se
od
10-30%
što
je
ograničeno
fiziološkim
reproduktivnim
sposobnostima
ljudske
vrste.
Malo
se
zna
da
i
kada
je
u
oba
partnera
sve
u
redu,
vjerojatnost
poroda
djeteta
ne
prelazi
25%.
Zato
i
ostavljamo
vrijeme
od
godine
dana
da
bismo
uopće
postavili
dijagnozu
neplodnosti.
Proučavali
ste
neplodnost
i
istraživali
kod
kojih
su
pacijentica
s
neplodnošću
do
sada
poznati
markeri
ovarijske
rezerve
nepouzdani,
što
je
stručnjacima
za
reprodukciju
omogućio
definiranje
tih
bolesnica
te
izbor
najboljeg
oblika
liječenja.
Za
ovo
ste
dobili
i
medicinskog
Oscar.
Možete
li
ukratko
objasniti
zašto
je
ovo
važno
i
koliko
vam
je
pomoglo
u
praksi?
Istraživanja
našeg
malog
tima,
pa
i
ovo
navedeno,
su
mali
kamenčići
u
mozaiku
znanja
o
ljudskoj
reprodukciji
i
čimbenicima
koji
utječu
na
procjenu
izgleda
za
uspjeh
liječenja
te
individualnoj
prilagodbi
terapije.
Sve
što
možemo
o
pacijentima
saznati
prije
nego
što
se
odlučimo
za
konkretni
pristup
liječenju
može
pomoći
skraćivanju
puta
pacijentima
do
željenog
cilja,
a
ovo
je
istraživanje
na
tom
tragu,
no
još
imamo
puno
posla
jer
je
reproudkcija
nevjerojatno
kompleksna
i,
zato,
zanimljiva.
Kada
bi
se
parovi
koji
pokušavaju
dobiti
dijete,
a
to
im
ne
uspijeva,
trebali
zabrinuti
i
potražiti
liječničku
pomoć?
Neplodnost
se
definira
kao
izostanak
trudnoće
nakon
godine
dana
nezaštićenog
spolnog
odnosa
i
to
je
svakako
trenutak
kada
bi
se
pacijenti
trebali
javiti
za
pomoć.
No,
pacijenticama
iza
35
godine
života
i
onima
koje
su
zabrinute
da
bi
mogle
imati
problem
bih
savjetovao
da
se
jave
i
ranije.
Liječnici
će
obaviti
osnovne
pretrage
i,
prema
rezultatima,
odrediti
plan
liječenja
ili
se
zadržati
samo
na
savjetima.
Izvantjelesna oplodnja, IVF, izvodi se kod parova kod kojih su iscrpljene sve mogućnosti, tj. kod onih koji na drugi način vjerojatno nikada ne bi dobili dijete. Koliki je postotak uspješnosti IVF-a u Hrvatskoj i možete li to usporediti sa svjetskim podacima?
Izvantjelesnu oplodnju izvodimo kada procjenimo da su izgledi da se trudnoća postigne drugim metodama mali ili kada su druge metode iscrpljene. Rezultati hrvatskih ustanova su, po mom mišljenju, posve usporedivi s onima u svijetu i kreću se oko 30%.
Po
pitanju
IVF-a
i
zakona
o
potpomognutoj
oplodnji
bilo
je
puno
polemika
u
javnosti,
primjerice
što
se
događa
sa
zamecima
koji
se
ne
vrate
u
tijelo,
preispitivala
se
i
dobna
granica…
Na
koliko
postupaka
žene
u
Hrvatskoj
imaju
pravo
preko
HZZO-a
te
koja
je
uopće
dobna
granica?
Da,
bilo
je
puno
polemika,
neke
su
još
žive,
no
ono
što
je,
po
mom
mišljenju,
važno
je
da
je
zakonski
okvir
uglavnom
usklađen
s
pravilima
struke,
što
u
jednom
razdoblju
nije
bio
slučaj.
HZZO
preuzima
troškove
za
MPO
postupke
u
ustanovama
koje
s
HZZO-om
imaju
ugovor
za
pacijentice
do
42
godine
za
4
inseminacije
i
6
IVF
postupaka
(dva
iz
spontanog
i
četiri
iz
stimuliranog
ciklusa).
Primjenjuje
li
se
u
vašoj
Poliklinici
postupak
zamrzavanja
jajnih
stanica?
Možete
li
ukratko
objasniti
kome
se
to
preporučuje
i
kakva
je
procedura,
tj.
koliko
se
jajnih
stanica
može
zamrznuti
i
koliko
se
dugo
čuvaju?
Postupak
kriopohrane
jajnih
stanica
primjenjujemo
kod
pacijentica
koje
žele
sačuvati
jajne
stanice
kako
bi
si
povećale
izglede
za
ostvarenje
trudnoće
kasnije
u
životu.
Broj
jajnih
stanica
koje
se
mogu
zamrznuti
i
duljina
čuvanja
nisu
ogranični
zakonom,
ali
su
ograničeni
fiziologijom
i
prije
tog
postupka
svakoj
pacijentici
treba
razjasniti
što
od
tog
postupka
realno
može
očekivati
s
obzirom
na
činjenicu
da
su,
rekao
bih,
dosezi
tog
postupka
jako
marketinški
napuhani.
Iako
je
donacija
jajnih
stanica
u
Hrvatskoj
dozvoljena,
ona
nije
zaživjela,
pa
mnogi
parovi
odlaze
na
liječenje
u
inozemstvo.
Očekujete
li
neke
pomake
po
tom
pitanju?
I
zašto
to
u
Hrvatskoj
ne
funkcionira?
Hrvatska
legislativa
dopušta
donaciju
jajnih
stanica
i
sjemena
u
zakonom
propisanim
uvjetima
prema
kojima
je
za
donacijski
program
potrebna
banka
spolnih
stanica
što
je,
s
više
gledišta,
krupan
zalogaj.
Naravno,
nadam
se
da
će
naši
pacijenti
koji
trebaju
donacijski
program
u
skoroj
budućnosti
moći
to
ostvariti
unutar
naših
granica.
Kakva
je
budućnost
liječenja
neplodnosti?
Koje
nove
metode
privlače
vašu
pozornost?
Uh,
nemate
toliko
prostora
za
sve
o
čemu
bih
ovdje
pričao
pa
ću
probati
maksimalno
skratiti.
Budućnost
su
metode
kojima
bi
se
moglo
utjecati
na
kvalitetu
spolnih
stanica,
odabir
ciklusa
s
maksimalnim
izgledima,
napredak
metoda
za
probir
kvalitetnih
zametaka,
metode
kojima
ćemo
moći
točnije
procijeniti
sposobnost
sluznice
maternice
za
implantaciju,
razvoj
lijekova
za
određene
bolesti
povezane
s
neplodnošću…
Moja
pozornost
je
raštrkana
na
sve
novo
što
se
događa,
a
moglo
bi
pomoći
mojim
pacijentima.
Nakon
prekida
zbog
pandemije
koronavirusa,
nastavlja
se
provođenja
postupaka
potpomognute oplodnje.
Koliko
je
postupaka
(pregleda)
uopće
moguće
izvesti
u
novim
uvjetima
i
što
mislite
o
novim
preporukama?
Da,
Hrvatsko
društvo
za
ginekološku
endokrinologiju
i
humanu
reprodukciju
je
izradilo
preporuke
za
izvođenje
MPO
postupaka
u
uvjetima
COVID19
pandemije
gdje
su
detaljno
opisani
uvjeti
u
kojima
ćemo
obavljati
postupke,
način
ponašanja
u
ovim
epidemiološkim
uvjetima
i
mjere
zaštite
pacijenata
i
djelatnika.
Po
mom
mišljenju,
preporuke
su
optimalne
za
novonastale
okolnosti,
kao
i
sve
dosadašnje
reakcije
SCZ
-e,
uostalom.
Postupno
ćemo
se
na
njih
potpuno
prilagoditi
u
suradnji
s
našim
pacijentima
tako
da
u
provođenju
MPO
metoda
u
RH
ne
očekujem
znatnije
probleme.
Možete
li
se
prisjetiti
neke
lijepe
priče
koja
vam
se
posebno
urezala
u
pamćenje.
Ne
želeći
posebno
isticati
jednu
lijepu
priču,
reći
ću
vam
ovako…
Što
je
put
do
sretnog
kraja
teži,
priča
je
ljepša.
Mnoge
naše
pacijentice
će
se
u
toj
priči
prepoznati.
Razgovarala:
Danijela
Petrov
Fotografija:
Poliklinika
Podobnik
(medicinsi
Oskar)
Tagovi: ivf, izvantjelesna oplodnja, liječenje neplodnosti, medicinski potpomognuta oplodnja, neplodnost
Vezano uz temu

Trebaju li i žene u istospolnim vezama imati pravo na medicinski potpomognutu oplodnju?
U Hrvatskoj se oko sto tisuća parova bori…

Izgubila nadu, a onda stigla vijest o trudnoći! 'Sada znam što je bilo krivo!'
Život kakav je vodila poznata glumica sličan je…

Napokon poznat razlog zašto Jennifer Aniston nikada nije postala majka
"Kad ćeš postati majka?", bolno je pitanje za…

U 42. godini čeka bebu!
I ovog puta trudnoću je skrivala od javnosti,…
Pročitajte i:

Prepucij ili kožica kod dječaka: Kako izbjeći komplikacije, savjetuje vas pedijatrica
Mnogi roditelji muške djece susreli su se s problemom priraslica, a neki i s fimozom.…

Nakon traumatskog događaja: Kako se nositi sa životom i svojim emocijama?
Unatrag nekoliko mjeseci svjedoci smo i žrtve višestrukih traumatskih događaja i nije važno svjedočimo li…

Znate li koliko soka dnevno smije piti vaš mališan? A mlijeka? Što mu od zdravih pića još možete dati?
Voda je najbolji izbor za piće, ali što još možemo ponuditi djeci a da bude…

I oni najžilaviji roditelji se pitaju: Kako pomoći sebi i djeci nakon potresa?
Teško je biti sabran i opušten nakon proživljenog potresa, pogotovo kad aplikacija LastQuake dojavljuje cijelo…