prim.doc.dr. Miro Alebić o problemu nepolodnosti među parovima

Intervju prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić o neplodnosti: ‘Što je put do sretnog kraja teži, priča je ljepša!’

U njegovu ordinaciju oko 70% pacijentica dolazi po svoje prvo dijete u dobi u kojoj su njihove majka već završila reprodukciju. I baš to prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić, specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije, smatra jednim od ključnih razloga što sve veći broj parova ne može ostvariti roditeljstvo. Koje su metode budućnosti u liječenju neplodnosti, što misli o zakonu o potpomognutoj oplodnji, oko kojeg je bilo puno polemika u Hrvatskoj, te kad je vrijeme da se parovi zabrinu, otkrio nam je u intervjuu ovaj dobitnik medicinskog Oskara

U posljednje vrijeme svjedoci smo porasta broja parova koji se bore s neplodnošću. Po nekim statistikama između 10 i 15% parova je neplodno. Vi ste osoba koja svakodnevno u praksi svjedoči toj statistici; jesu li brojke doista takve?
Općenito, udio neplodnih parova u ukupnoj populaciji se kreće između 10-15%. No, u ordinaciji se često susrećem s pacijentima koji imaju osjećaj da je neplodnih parova sve više. Dio njihovog osjećaja je, naravno, subjektivan, no, možda bi bilo i vrijeme da, znanstvenim istraživanjem na relevantnom uzorku na našoj populaciji, potvrdimo ili opovrgnemo taj osjećaj.

Neplodnost je najveći problem u razvijenim zemljama, a razlog za to je, kako vi često naglašavate, odgođena dob rađanja. Koja bi bila idealna dob za rađanje i što mislite o svojevrsnom trendu prema kojem se dobna granica za rađanje prvog djeteta premjestila u 30-e?
Kad govorimo o negativnom utjecaju dobi na reprodukcijsku sposobnost, dobro je naglasiti da se ona odnosi prvenstveno na žene, jer je broj jajnih stanica na porodu najviši, pa se fiziološki smanjuje kako napreduje kronološka dob. Napredak medicine i zdraviji način života doveli su do produljenje života žena, no to, nažalost, nije praćeni i produljenjem njihovog reprodukcijskog razdoblja ili barem ne u tolikoj mjeri koliko se prema kasnijoj dobi pomiče dob u kojima žene, u razvijenim zemljama, rađaju svoje prvo dijete. Možda će vam biti zanimljiv podatak da u moju ordinaciju oko 70% pacijentica po svoje prvo dijete dolazi u dobi u kojoj je njihova majka već završila reprodukciju. Svjestan sam društvenih prilika zbog kojih dolazi do odgađanja ostvarenja želje za djetetom u tridesete pa i četrdesete no, dobro je govoriti i o biološkom aspektu tako da žene kod odluke o razdoblju života u kojem će se odlučiti za roditeljstvo uzmu u obzir i sociološki i biološki aspekt.

Osim odgađanja rađanja, koji su još najčešći uzroci neplodnosti i je li problem češći kod muškaraca ili žena?
Neplodnost je bolest koja pogađa oba partnera. Iako se često uzroci neplodnosti dijele na muške i ženske, po mojem su mišljenju, osim u krajnjim slučajevima, ti uzroci najčešće kombinirani. I u komunikaciji s pacijentima izbjegavam na taj način dijeliti zajednički problem jer mislim da to može samo pridonijeti, ionako velikom, psihološkom opterećenju s kojim se susreću parovi kojima je ostvarenje roditeljstva otežano.

Koliko godišnje obavite zahvata medicinski potpomognute oplodnje i koliki je postotak uspješnosti?
U našoj ustanovi obavimo oko 250 ciklusa godišnje, a uspješnost ovisi o kompleksnosti problema s kojim pacijenti dolaze po pomoć. Ono što shvaćamo važnim je da pacijente informiramo o njihovim individualnim izgledima, izložimo plan liječenja i, ukoliko svoje izglede procjene dostatnim, zajedno krenemo prema cilju. Nakon toga svi damo sve od sebe da cilja što ranije dođemo. Općenito, uspješnost ovisi o vrsti MPO postupka i kreće se od 10-30% što je ograničeno fiziološkim reproduktivnim sposobnostima ljudske vrste. Malo se zna da i kada je u oba partnera sve u redu, vjerojatnost poroda djeteta ne prelazi 25%. Zato i ostavljamo vrijeme od godine dana da bismo uopće postavili dijagnozu neplodnosti.

Proučavali ste neplodnost i istraživali kod kojih su pacijentica s neplodnošću do sada poznati markeri ovarijske rezerve nepouzdani, što je stručnjacima za reprodukciju omogućio definiranje tih bolesnica te izbor najboljeg oblika liječenja. Za ovo ste dobili i medicinskog Oscar. Možete li ukratko objasniti zašto je ovo važno i koliko vam je pomoglo u praksi?
Istraživanja našeg malog tima, pa i ovo navedeno, su mali kamenčići u mozaiku znanja o ljudskoj reprodukciji i čimbenicima koji utječu na procjenu izgleda za uspjeh liječenja te individualnoj prilagodbi terapije. Sve što možemo o pacijentima saznati prije nego što se odlučimo za konkretni pristup liječenju može pomoći skraćivanju puta pacijentima do željenog cilja, a ovo je istraživanje na tom tragu, no još imamo puno posla jer je reproudkcija nevjerojatno kompleksna i, zato, zanimljiva.

Kada bi se parovi koji pokušavaju dobiti dijete, a to im ne uspijeva, trebali zabrinuti i potražiti liječničku pomoć?
Neplodnost se definira kao izostanak trudnoće nakon godine dana nezaštićenog spolnog odnosa i to je svakako trenutak kada bi se pacijenti trebali javiti za pomoć. No, pacijenticama iza 35 godine života i onima koje su zabrinute da bi mogle imati problem bih savjetovao da se jave i ranije. Liječnici će obaviti osnovne pretrage i, prema rezultatima, odrediti plan liječenja ili se zadržati samo na savjetima.

Izvantjelesna oplodnja, IVF, izvodi se kod parova kod kojih su iscrpljene sve mogućnosti, tj. kod onih koji na drugi način vjerojatno nikada ne bi dobili dijete. Koliki je postotak uspješnosti IVF-a u Hrvatskoj i možete li to usporediti sa svjetskim podacima?

Izvantjelesnu oplodnju izvodimo kada procjenimo da su izgledi da se trudnoća postigne drugim metodama mali ili kada su druge metode iscrpljene. Rezultati hrvatskih ustanova su, po mom mišljenju, posve usporedivi s onima u svijetu i kreću se oko 30%.

Po pitanju IVF-a i zakona o potpomognutoj oplodnji bilo je puno polemika u javnosti, primjerice što se događa sa zamecima koji se ne vrate u tijelo, preispitivala se i dobna granica… Na koliko postupaka žene u Hrvatskoj imaju pravo preko HZZO-a te koja je uopće dobna granica?
Da, bilo je puno polemika, neke su još žive, no ono što je, po mom mišljenju, važno je da je zakonski okvir uglavnom usklađen s pravilima struke, što u jednom razdoblju nije bio slučaj. HZZO preuzima troškove za MPO postupke u ustanovama koje s HZZO-om imaju ugovor za pacijentice do 42 godine za 4 inseminacije i 6 IVF postupaka (dva iz spontanog i četiri iz stimuliranog ciklusa).

Primjenjuje li se u vašoj Poliklinici postupak zamrzavanja jajnih stanica? Možete li ukratko objasniti kome se to preporučuje i kakva je procedura, tj. koliko se jajnih stanica može zamrznuti i koliko se dugo čuvaju?
Postupak kriopohrane jajnih stanica primjenjujemo kod pacijentica koje žele sačuvati jajne stanice kako bi si povećale izglede za ostvarenje trudnoće kasnije u životu. Broj jajnih stanica koje se mogu zamrznuti i duljina čuvanja nisu ogranični zakonom, ali su ograničeni fiziologijom i prije tog postupka svakoj pacijentici treba razjasniti što od tog postupka realno može očekivati s obzirom na činjenicu da su, rekao bih, dosezi tog postupka jako marketinški napuhani.

Iako je donacija jajnih stanica u Hrvatskoj dozvoljena, ona nije zaživjela, pa mnogi parovi odlaze na liječenje u inozemstvo. Očekujete li neke pomake po tom pitanju? I zašto to u Hrvatskoj ne funkcionira?
Hrvatska legislativa dopušta donaciju jajnih stanica i sjemena u zakonom propisanim uvjetima prema kojima je za donacijski program potrebna banka spolnih stanica što je, s više gledišta, krupan zalogaj. Naravno, nadam se da će naši pacijenti koji trebaju donacijski program u skoroj budućnosti moći to ostvariti unutar naših granica.

Kakva je budućnost liječenja neplodnosti? Koje nove metode privlače vašu pozornost?
Uh, nemate toliko prostora za sve o čemu bih ovdje pričao pa ću probati maksimalno skratiti. Budućnost su metode kojima bi se moglo utjecati na kvalitetu spolnih stanica, odabir ciklusa s maksimalnim izgledima, napredak metoda za probir kvalitetnih zametaka, metode kojima ćemo moći točnije procijeniti sposobnost sluznice maternice za implantaciju, razvoj lijekova za određene bolesti povezane s neplodnošću… Moja pozornost je raštrkana na sve novo što se događa, a moglo bi pomoći mojim pacijentima.

Nakon prekida zbog pandemije koronavirusa, nastavlja se provođenja postupaka potpomognute oplodnje. Koliko je postupaka (pregleda) uopće moguće izvesti u novim uvjetima i što mislite o novim preporukama?
Da, Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju je izradilo preporuke za izvođenje MPO postupaka u uvjetima COVID19 pandemije gdje su detaljno opisani uvjeti u kojima ćemo obavljati postupke, način ponašanja u ovim epidemiološkim uvjetima i mjere zaštite pacijenata i djelatnika. Po mom mišljenju, preporuke su optimalne za novonastale okolnosti,  kao i sve dosadašnje reakcije SCZ -e, uostalom. Postupno ćemo se na njih potpuno prilagoditi u suradnji s našim pacijentima tako da u provođenju MPO metoda u RH ne očekujem znatnije probleme.

Možete li se prisjetiti neke lijepe priče koja vam se posebno urezala u pamćenje.
Ne želeći posebno isticati jednu lijepu priču, reći ću vam ovako… Što je put do sretnog kraja teži, priča je ljepša. Mnoge naše pacijentice će se u toj priči prepoznati.

Razgovarala: Danijela Petrov
Fotografija: Poliklinika Podobnik (medicinsi Oskar)

Tagovi: , , , ,

Vezano uz temu

Jennifer Aniston

Napokon poznat razlog zašto Jennifer Aniston nikada nije postala majka

"Kad ćeš postati majka?", bolno je pitanje za…

U 42. godini čeka bebu!

I ovog puta trudnoću je skrivala od javnosti,…

Pročitajte i:

mama mjeri djetetu temperaturu

Vodič za skidanje temperature! Ovih šest pravila morate znati!

Kako povišenu temperaturu sniziti lijekovima, a kako bez njih, ali i kad potražiti pomoć liječnika?

Dijete vam uporno odbija ići kod zubara? Pokušajte s ovim 'trikovima'

Posve je normalno da djeca imaju određenu doza straha od zubara. No, što učiniti kada…

djevojčica pod stresom

Je li vaše dijete pod stresom? Evo koji znakovi to otkrivaju!

Mala djeca različito doživljavaju i manifestiraju stres od starije, a stručnjaci su zabrinuti kako će…

kožni problemi zbog nošenja maski

Domaća dermatologica otkriva kako nošenje maske može utjecati na kožu

Spec. dermatovenerolog Maja Ceković pojašnjava sve o 'masaknama' i drugim kožnim problemima uzrokovanim nošenjem maski,…