Nošenje zaštitne maske za lice važno je za sprečavanje širenja korona virusa, međutim, one mogu izazvati probleme na koži lica. Koža ispod maske se znoji, dolazi do trenja između kože i maske, što uzrokuje iritacije na dotad zdravoj koži kao i pogoršanje postojećih kožnih bolesti.

Najčešći razlozi zbog kojih pacijent dolazi dermatologu, a koji su uzrokovani nošenjem maski su kontaktni dermatitis i "masakne" (maske+akne), te pogoršanje već postojećih kožnih bolesti kao što su akne, rosacea, atopijski dermatitis, perioralni dermatitis  te  ranice i modrice na mjestu pritiska maske na kožu.

Kontaktni dermatitis može biti iritativni i alergijski. Ovdje se najčešće radi o iritativnom kontaktnom dermatitisu koji se javlja nakon nekoliko sati ili dana. Kontaktni iritativni dermatitis se javlja zbog vlaženja i stalnog trenja  između kože i maske. Očituje se suhoćom, ljuštenjem i crvenilom kože.

Alergijski kontaktni dermatitis je znatno rjeđi, a javlja se zbog preosjetljivosti na tkaninu, metale, gumu i ljepilo koji se koriste pri izradi maski, a također i na  deterdžent za pranje i omekšivače.

Tzv. "masakne" su promjene na koži koje nastaju uslijed nošenja maske kod osoba koje prije nošenja maski nisu imale probleme s kožom lica.

Nošenje maski i stalno trenje tkanine na kožu te stres zbog pandemije dovodi do pojačanog razmnožavanja bakterija na vlažnoj koži, te zatvaranja pora  sebumom, odumrlim stanicama i nečistoćom dovodi do pogoršanja akni.

Toplina i vlažnost kože ispod maske, poboljšavaju cirkulaciju što se očituje pojačanim crvenilom kože kod rosacee.

Perioralni dermatitis se očituje pojavom crvenila i prištića na koži, oko nosa, usta, ponekad i oko očiju.

Kako bi se spriječile i ublažile ove promjene na koži vrlo je važna redovita njega. Prije stavljanja i nakon skidanja maske kožu treba oprati mlakom vodom i blagim sredstvom kako bi se uklonile  mrtve stanice i ostaci šminke. Pretjerano topla voda se ne preporuča jer može dodatno isušiti kožu i oštetiti njenu zaštitnu barijeru.

Nakon pranja na kožu treba nanijeti  hidratantnu kremu koja sadrži ceramide, hijaluronsku kis. i vit. B5. Ceramidi pomažu u održavanju zaštitne kožne barijere. Hijaluronska kiselina je odgovorna za hidrataciju, a vitamin B5 za regeneraciju kože. Ukoliko je koža crvena preporučuju se balzami za obnavljanje oštećene kože.

Tijekom nošenja zaštitne maske za lice preporučuju se preparati za njegu bez mirisa, retinoida, hidroksi kiselina jer će nošenje maske pospješiti njihovo prodiranje u dublje slojeve kože.

Ne preporuča se nanošenje šminke, pogotovo pudera, jer mogu zatvoriti pore. Bolji izbor su tonirane kreme. Preporuča se masku skinuti svaka dva sata, a perive maske oprati nakon svakog nošenja blagim sredstvom za pranje.

Koji masku odabrati? Mada neki dermatolozi preporučuju maske od 100% pamuka većina smatra da je bolja kombinacija pamuka i poliestera. Pamuk brzo apsorbira vlagu i sporo otpušta zbog čega dugo ostaju vlažne i neugodne za kožu. Maske od poliestera dobro apsorbiraju vlagu i za razliku od pamuka distribuiraju je na vanjsku površinu, gdje će brzo ispariti te se brzo osušiti. Poliester je vrlo mekan zbog čega se ugodno nosi, vrlo je lagan i ne stvara nabore.

Idealna kombinacija je mješavina pamuka i poliestera, zbog toga se i sportska odjeća izrađuje od mješavine pamuka i poliestera.

Maske s uzicom se mogu lakše prilagoditi veličini i obliku lica. Savitljivi komad preko nosa može osigurati dobro prijanjanje i spriječiti da maska zamagli naočale, ali može iziritirati kožu nosa.

Vrlo je važno da maska dobro prianja na licu. Ukoliko se pojave otvori na rubu maske učinkovitost se može smanjiti za 50%.

Tekst: dr. Maja Ceković, spec. dermatovenerolog 
Fotografija: Shutterstock