obiteljski život u doba koronavirusa

Ako imate ovaj problem, u većem ste riziku od koronavirusa

Ljudi s prekomjernom težinom podložniji su zarazi koronavirusom, ali i zbog viška kilograma češće završe u bolnici i na respiratoru nego ljudi normalne tjelesne težine. Na to je na simpoziju HZJZ-a upozorila prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dok je prof. dr. sc. Gordan Lauc otkrio detalje o najnovijem istraživanju koje je povezano s rizikom obolijevanja od kroničnih bolesti, ali i Covida-19. Hoće li nas spasiti glikogenski biomarkeri?

Debljina je značajan rizični čimbenik za teži tijek bolesti i smrtnost kod oboljelih od bolesti Covid-19. Ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 46 posto veći rizik za pozitivan nalaz na koronavirus, rizik za hospitalizaciju im je veći 103 posto u odnosu na ljude s normalnom tjelesnom težinom te 66 posto veći rizik da završe na respiratoru istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na konferenciji za novinare održanoj prije početka online simpozija “Debljina, kronične nezarazne bolesti, geni, rizici i komplikacije bolesti Covid-19”. Prof. Musić Milanović upozorila je i kako je debljina ujedno i jedini rizični čimbenik koji vodi do nastanka svih vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema analizama OECD-a isključivo zbog prekomjerne tjelesne mase u Hrvatskoj će u sljedećih 30 godina očekivano trajanje života biti 3,5 godine kraće ako se ne dogode značajne promjene, a još je jednom istaknuto i to kako je debljina glavni rizični faktor i za kardiovaskularna oboljenja.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc predstavio je najnovija istraživanja koja upravo provodi, a vezana su uz debljinu i rizike obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, ali i bolesti Covid-19.

“Mi svi znamo da prekomjerna težina nije zdrava i da može uzrokovati brojne bolesti, no problem je što će se bolesti razviti tek u nekom nedefiniranom trenutku u dalekoj budućnosti, tako da je teško motivirati se da učinimo nešto u tom smjeru baš danas. Isto tako, ljudi su različiti i prekomjerna tjelesna težina ne utječe na sve na isti način. Kroz dva velika projekta koja vodim, jedan je Znanstveni centar izvrsnosti u personaliziranoj medicini i drugi Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici, a koji su kroz fondove EU sufinancirani s preko 100 milijuna kuna mi istražujemo glikanske biomarkere koji bi mogli odigrati značajnu ulogu u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem i prekomjernom tjelesnom težinom. Velika prednost glikana kao biomarkera je da se oni mijenjaju i do deset godina prije nego što se pojave drugi simptomi bolesti, što smo dosada pokazali za upalne bolesti, kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Sve te bolesti, kao i prekomjerna težina su poznati faktori rizika za teški oblik Covid-19 bolesti", rekao je Lauc i napomenuo kako analizom glikana možemo objektivno utvrditi jesmo li već na putu razvoja bolesti, te imaju li promjene životnog stila koje poduzimamo očekivane učinke.

“Na taj način možemo se lakše motivirati na neke teške životne odluke, poput smanjenja prekomjerne tjelesne težine, te tako znatno smanjiti rizik od raznih bolesti, uključujući i Covid-19”, rekao je dr. Lauc.

Na simpoziju se govorilo i o važnosti komunikacije u ovom posebno osjetljivom razdoblju kada se mnogi građani nalaze u potpuno nepoznatim i neizvjesnim situacijama.

"U ovako izazovnim vremenima i situacijama koje su svima nama potpuno nove i nepoznate, javljaju se vrlo intenzivne i raznolike, na prvi pogled kontradiktorne emocije. Ono što dodatno zbunjuje jesu i intenzivne promjene koje se očekuju od svih nas u radnom i privatnom okruženju. Važno je prepoznati emocije koje ovakvi događaji izazivaju zato što one usmjeravaju i naše ponašanje. Također je važno govoriti o komunikaciji na razini populacije, komunikaciji unutar zdravstvenog sustava te medijskoj komunikaciji jer nam primjerena komunikacija pomaže u ostvarenju našeg cilja, odnosno očuvanja zdravlja u što je mogućoj većoj mjeri, ali i stišavanja intenzivnih emocija koje mogu opteretiti ljude. Edukacije o načinima kako to postići te ostale aktivnosti koje se provode u cilju očuvanja mentalnog zdravlja sigurno postaju još važnije, ne samo unutar zdravstvenog sustava nego i puno šire", rekla je Ana Puljak, dr. med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Fotografija: Profimedia

Tagovi: , , , ,

Vezano uz temu

djevojčica s maskom za lice zbog pandemije koronavirusa

Kako olakšati djeci nošenje maski za lice?

U situaciji kad je nošenje maski i održavanje…

novorođenče

Zašto su bebe rođene u listopadu tako posebne?

Prenatalna izloženost vitaminu D jedan je od razloga…

Glumica otkrila da joj sin boluje od cerebralne paralize

"Slutila sam da nije sve OK; puno je…

Pročitajte i:

Roditelji, evo kako možete zaštititi djecu od raka!

Iako je postotak cijepljene djece posljednjih godina raste, interes za cijepljenje protiv HPV-a, virusa koji…

Sasvim drugačija revija posvećena borbi protiv raka dojke

Ovogodišnji STORY PINK FEST održan je na dvije lokacije, Cvjetnom trgu te krovu Nastavnog zavoda…

'Predrasude će me pogađat dokle god sam živa'

O tome kako je moguće da su nadležna tijela zaboravila na najranjiviju skupinu našeg društva…

djevojčica se igra u blatu

5 najčešćih roditeljskih grešaka zbog kojih su djeca stalno bolesna

"Današnju djecu treba očeličiti", kažu pedijatri i to je, čini se, prava istina!