Vrijeme je prehlada i gripe

Kako se kao roditelj ponašati u jeku gripe i respiratornih infekcija? Kako zaštititi dijete od bolesti i kad posjetiti pedijatra?

Respiratorne infekcije su najčešće bolesti u pedijatrijskim ambulantama. Manifestiraju se curenjem nosa, kašljanjem i kihanjem, a ako su teže mogu biti popraćene i povišenom temperaturom. Najčešće zahvaćaju gornje dišne putove (nos i grlo) i uho, a kod nekih se (što je dijete mlađe komplikacije su češće) mogu vrlo lako spustiti na donje dišne putove (bronhitisi, bronhiolitisi i upale pluća). Najčešći uzročnik respiratornih infekcija u djece su virusi i to oko 250 sojeva od kojih su najčešći Rhino (30-35 % prehlada), Corona i drugi.

 

Djeca se prehlade i do 10 puta godišnje.

 

Jesen i zima najpogodnije vrijeme za respiratorne infekcije

Najčešće doba pogodno za širenje respiratornih infekcija su jesen i zima. Za to ima nekoliko razloga. Prvi je da su to prva hladnija godišnja doba kada se djeca lakše prehlade. Tijekom jeseni i zime u Hrvatskoj prema podacima epidemiologa. Svakog dana oboli 50 tisuća osoba.
Daljnji je razlog oslabljeni imunitet djece, ali i odraslih u tom periodu. Respiratornim infekcijama pridonosi pretežiti boravak u zatvorenim, slabo zračenim, pregrijanim prostorijama u kojima boravi veći broj ljudi gdje se infekcije lakše šire.

 

Djeca su zimi puno češće bolesna, osobito kada pohađaju dječje kolektive. Zašto?

Djeca imaju imunitet u razvoju, dakle još nezreo te lakše i češće obole od bilo koje bolesti. U grupi djece koja borave u istom prostoru duže vrijeme virusi se izuzetno brzo šire od jednog djeteta do drugog zbog bliskog kontakta i specifičnosti rane dječje dobi. Primjerice, mala djeca ne znaju puhati nos u maramicu, ne znaju staviti ruku na usta kad kišu i kašlju, predmete izmjenjuju međusobno ne perući ruke između kontakta. Predmete ispituju stavljajući ih u usta.

Najnovija istraživanja su pokazala da je bolje kihati i kašljati u rukav košulje ili majice nego u dlan jer se na taj način lakše prenese infekcije. Dakle dovoljno je rukovati se s prehlađenom osobom ili biti u istoj prostoriji u kojoj netko kašlje ili kiše, a u vrtićima je upravo takva situacija.

 

PEDIJATRIJSKE ČEKAONICE U ZIMSKOM PERIODU

Pedijatrijske čekaonice u periodu respiratornih infekcija (prehlada i gripa) treba maksimalno izbjegavati. To su mjesta gdje u jesen i zimi ima jako puno djece i roditelja od kojih je većina (i do 80 %) oboljela od respiratornih infekcija koje se šire kapljičnim putem, ali i lošim higijenskim navikama, te je velika vjerojatnost da će se vaše dijete ozbiljno razboljeti.

Jesen i zima su razdoblja kada je imunitet u odraslih osoba, a posebno djece oslabljen. Djetetov organizam je u rastu i razvoju te je i njegov imuni sistem još nezreo. Zato je dijete sklonije obolijevanju od svih bolesti kojima je izloženo, a posebno respiratornih infekcija. Tada je najviša incidencija respiratornih bolesti koje se šire kapljičnim putem, ali i direktno putem nečistih ruku, slinom, zagađenim predmetima.

 

Djeca u čekaonicama

U jesen i zimi učestali su posjeti bolesne djece pedijatru. Tada su u svim pedijatrijskim ordinacijama velike gužve. U gužvama se roditelju ne može detaljno objasniti što sve treba učiniti. Zbog zabrinutosti roditelja česti su i preventivni pregledi " da se ne bi razvilo…" Tada djeca koja i nisu jako bolesna čekajući i boraveći u kontaktu s bolesnima obole od težih bolesti zbog kojih nisu ni došli, a zbog kojih se ne može izbjeći antibiotik.

 

Kako se ponašati?

Poželjno je izbjegavati zatvorene, pregrijane prostore i prostore u kojima boravi više osoba. U vrtićima, školama, kinima, kazalištima i šoping centrima, bez obzira što pretpostavljamo da u njima borave samo zdrave osobe, sigurno ćemo naći i veliki broj osoba koje su prehlađene, koje šmrcaju, kišu i kašlju i na taj način kapljičnim putem šire viruse i bakterije.
Naravno, u čekaonicama pedijatrijskih ambulanti ili u bolnicama je ta vjerojatnost još veća, jer za te prostore pouzdano znamo da ih posjećuju bolesni, i to jako puno bolesnih osobito u jesen i zimi, kada su u tijeku respiratorne infekcije.

Infekcioznost, kontagioznost tj. zaraznost u takvim prostorima je vrlo visoka. Ona iznosi gotovo 100% za prehladu, gripu, rota virus i vodene kozice.

Dakle, ako majka dovede dijete koje samo kašljuca i šmrcka na pregled jer je zabrinuta, nađe se u istom prostoru s oboljelom osobom, čak i kratko vrijeme, time ga je izložila mogućnosti dobivanja bolesti zbog koje će to dijete vrlo vjerojatno za kratko vrijeme dobiti temperaturu i ozbiljno oboljeti.

 

Osnovna je dilema kada dijete treba odvesti pedijatru

Vrlo je teško i osjetljivo roditelju savjetovati točan čas kada je nužno da njegovo dijete pregleda pedijatar jer su djeca različitog imuniteta, neka imaju kronične bolesti, neka su preboljela već ozbiljne komplikacije…Također treba uzeti u obzir i roditelje od kojih neki ne znaju pravilno reagirati u slučaju bolesti djeteta.

Osnovna sredstva za tretiranje prehlada ili gripe su nazalni sprejevi, puno tekućine, mirovanje, izbjegavanje daljnjih kontakata s bolesnom populacijom (npr. vrtići ili pedijatrijske čekaonice) te izbjegavanje težih fizičkih napora.

Ipak je jako važno da roditelj sam pokuša poduzeti osnovne mjere prvo prevencije, a zatim da pokuša neke početne faze bolesti sam riješiti. Vrlo je važno da se savjetuje s osobom koja ima iskustva npr. bakom, tetom… Nadalje, moguće je kontaktirati i patronažu da vidi je li dijete uopće za pregled kod pedijatra.
Nije nužno da svako prehlađeno dijete pregleda pedijatar jer se kod većine djece koja nemaju temperaturu, a kašlju i kišu, ne može pregledom ustanoviti ništa više od prehlade ili viroze. Pa čak i kad dijete ima temperaturu koja traje kraće vrijeme, pedijatar nije u mogućnosti predvidjeti tijek bolesti.

Antibiotici koje roditelji očekuju za liječenje njihove djece, ne liječe virusne bolesti, osim toga oni mogu loše djelovati na probavni trakt, jetru, a izazvaju i rezistenciju.

 

Prevencija

Dakle, prehlada i gripe u jesen i zimu gotovo da i ne možemo izbjeći jer smo društvena bića i moramo komunicirati s drugim osobama tj. djeca s djecom. Ipak, zdravim načinom života (zdrava prehrana, boravak na svježem zraku), izbjegavanjem rizičnih mjesta (bolnice, pedijatrijske čekaonice) ako to zaista nije nužno, te kina, kazališta i dječjih rođendana tijekom epidemija gripe, te eventualno ako je moguće i vrtića u eri epidemija možemo mogućnost zaraze svesti na minimum i zaštititi sebe i svoje dijete.

Dodajte vitamine i probiotike u prehrani, a možete i cijepiti dijete protiv gripe.

 

Zanimljiv primjer iz vrtića u Norveškoj

Populacija sve vrtićke djece je posebno osjetljiva na respiratorne infekcije. Pokazalo se da su djeca što su mlađa to su češće bolesna. Tako je u gotovo svim vrtićima Europe osim u Norveškoj gdje djeca, unatoč hladnoće, većinu dana provedu vani. Njihov dan u vrtiću je sveden na što duži boravak na zraku, a djeca dolaze u zatvorene prostorije samo da bi jela i spavala. I puno manje su bolesna!!!

 

Mogućnosti cijepljenja

Djeca se mogu cijepiti protiv gripe. Gripa kod djece ne mora biti teška bolest, ali se katkad može komplicirati. Osobito kod djece kroničara za koju je indicirano cijepljenje. Djeca koja pohađaju kolektive, vrtiće i škole, više su izložena epidemijama u eri epidemije gripe pa je dobro zaštititi ih. Naime, kada jedno dijete u vrtiću ili školi oboli od gripe, najčešće obole sva. Sama gripa se može i komplicirati te nakon nje organizam oslabi (padne imunitet) i pokupe se mnoge druge virusne ili bakterijske bolesti. Moguće su upale pluća, i uha nakon preboljele gripe, a ponekad dijete završi i u zaraznoj bolnici zbog teških komplikacija (meningitis, encefalitis).

Tekst: Mr. sc. dr. Giovana Armano, pedijatrica
Foto: Profimedia

 

Tagovi: cijepljenje, epidemija, gripa, pregled kod pedijatra, vitamini

Pročitajte i: