
Zašto se bojim više od drugih?
Potres koji se dogodio Zagrebu, ali i situacija s koronavirusom, koja je "bacila na koljena" cijeli svijet, za mnoge ljude znači povratak nekih starih trauma i strahova. Oni se, logično, s novom situacijom nose najteže. Kako se boriti protiv strahova, savjetuju iz Zagrebačkog psihološkog društva
Kako naša teška iskustva iz prošlosti daju boju, miris i okus trenutnim iskustvima koje prolazimo? Odvajanje od obitelji, strah od zaraze, dosada, osjećaj gubitka slobode i zatvora, neki su od glavnih problema koje ljudi vežu uz izolaciju. Može se pojaviti i druga krajnost, u kojoj se ljudi ponašaju suprotno preporukama, pa i dalje izlaze iz kuće, čak i kada su prepoznati kao rizična skupina u ovoj krizi, banaliziraju cijelu situaciju. Ova krajnost ponašajno možda izgleda drugačije, no u pozadini se nerijetko kriju iste emocije - preplavljenost strahom od izolacije, nemoći i gubitka kontrole - koja im se moguće već jednom dogodila. Što znači voditi računa o svojem mentalnom zdravlju u ovim teškim trenucima?
“Voditi računa o vlastitom mentalnom zdravlju u ovoj situaciji podrazumijeva dva ključna elementa. Prvo jest osvijestiti i prihvatiti to kako se osjećamo i ne okrivljavati se zbog osjećaja nemoći, tjeskobe, straha i bespomoćnosti - svi ovi osjećaji su u ovoj situaciji zaista sasvim normalni i očekivani ili, kako bi psiholozi rekli, to su normalni osjećaji i ponašanja u nenormalnoj situaciji. Drugo je, naći podršku i vježbati samopodršku kroz optimizam i druge strategije”, savjetuju u članku “Zašto se bojim više nego drugi” Ines Rezo, Sena Puhovski i Ivana Ćosić Pregrad iz Zagrebačkog psihološkog društva.
Iako pozdravljaju pojačanu svijest građana o važnosti mentalnog zdravlja, naglašavaju kako je najvažnije prilagoditi razne ideje i poruke svom doživljaju.
“Nikako nije poželjno, niti podržavajuće, stvarati visoka očekivanja da se ne smijemo osjećati neugodno i tjeskobno u ovoj situaciji, niti tjerati sebe u ono što mi možda ne treba ili mi ne pomaže. Optimizam svakako pomaže (članak ovdje), i u doba krize želimo održati svoj život najuobičajenijim mogućim i ponašati se onako kako se osjećamo. U tu svrhu, postoji niz aktivnosti koje nam mogu pomoći da djelomično vratimo osjećaj kontrole koji je neupitno izgubljen u situaciji krize. Primjerice, važno je zadržati svoje svakodnevne rutine - spavanja i buđenja, obroka, higijene, posla i vremena za druženje, kao i zdrave navike redovnih obroka, tekućine, sna i (kućnog) vježbanja, ograničenja praćenja vijesti, traženje podrške i uvođenje svakodnevnih malih rituala”, savjetuju iz Zagrebačkog psihološkog društva.
Ako se prepoznajete u ovom tekstu i ukoliko ste čitajući ga povezali osjećaje koje imate s retraumatizacijom, važno je, napominju, znati da je to što vam se događa normalno i očekivano. To ne znači da ste slabiji od drugih, da ste nesposobni nositi se sa teškim stvarima ili da ste preosjetljivi. Ono što se događa jest da se, u psihološkom smislu, otvara stara rana i za nju se valja dobro pobrinuti. Traumatska iskustva uvijek narušavaju naš osjećaj sigurnosti i doživljaj svijeta kao sigurnog predvidivog mjesta za mene i moje najbliže, a emocionalni utjecaj traume gotovo uvijek je popraćen intenzivnim emocijama i preplavljućim stanjima, teško podnošljivima.
” I za kraj, ukoliko osjetite uznemirenost praćenu snažnim fiziološkim reakcijama ili zastrašujućim mislima kada vidite redove ispred dućana, bolničke krevete koji čekaju ljude, prazne ulice, trgove i kafiće ili čujete sirene hitnih službi zastanite na tren. Recite sebi da ova situacija je po nekim aspektima slična, ali to nije trauma koju ste proživjela - ona je u prošlosti i tamo će i ostati. Nakon toga usmjerite se na one aspekte situacije koji jesu u vašim rukama i pod vašom kontrolom, a to uključuje i javljanju stručnjacima mentalnog zdravlja ukoliko procijenite da je potrebna i ta vrsta podrške”, savjetuju iz Zgarebačkog psihološkog društva.
Izvor:
Zagrebačko
psihološko
društvo
Fotografija:
Profimedia
Tagovi: izolacija zbog koronavirusa, mentalno zdravlje, strahovi
Vezano uz temu

5 radnji za djecu i odrasle koje nam u koronakrizi mogu pomoći
U ovoj koronakrizi jako je važno očuvati mentalno…

Ako vaše dijete stalno 'visi' na mobitelu i nemate pod kontrolom što gleda, ovo je za vas!
Pokrenuta digitalna edukacijska platforma za mentalno zdravlje mladih…

U kakvoj su vezi deficit pažnje, koncentracija i školski uspjeh s boravkom u prirodi?
Virusi i bakterije brže se šire što smo…

6 stvari koje bi roditelji trebali raditi drugačije
Kako reagirate na proliveno mlijeko, tjerate li dijete…
Pročitajte i:

Doznajte kako kod kuće napraviti umjetni snijeg!
Djeca su pravi mali istraživači, stoga će ih ove zimske igre 'Montessori mame' Kristine s…

Očajna majka: 'Kćer mi se okliznula na mokar pod u šoping centru i povrijedila koljena! Mogu li tražiti odštetu?'
Zbog klizavog poda u jednome shopping centru, dijete se pokliznulo i palo te pri padu…

Dejtanje nakon razvoda: Što kad se mama ili tata zaljube u drugoga?
Razvod roditelja je već dovoljno bolno iskustvo za djecu, no što se događa kad roditelj…

Djeca i tjelesna aktivnost: Koliko im je potrebno kretanja dnevno?
Kretanje i tjelesna aktivnost važni su za očuvanje zdravlja i djece i odraslih. Važno je…