Jedno od najnevjerojatnijih otkrića pozitivne psihologije, koje se već dugo proučava, jest duboka  povezanost onoga što ljudi misle i kako se osjećaju. Ta je povezanost veoma važna i u roditeljstvu, pogotovo kad je dijete malo, a vi ste na sto čuda i odjednom vam ona poslovica s grlom i jagodama zvuči tako blisko. Svi želimo najbolje svojoj djeci, ali hoćemo li im i kako to pružiti, težak je teret koji pritišće naše roditeljske grudi.

Srećom se sjajna pozitivna psihologija dotaknula i roditeljstva te nam ipak nudi neka rješenja ili barem smjernice. Pomoću pozitivne psihologije roditelji mogu djeci omogućiti bolje shvaćanje samih sebe, bolju kontrolu nad vlastitim životima i više sreće. I ne, nikad nije prerano početi jer sjetite se što je rekao mudri Robert Fulghum: “Neka vas ne zabrinjava to što vas djeca ne slušaju, brinite se zbog toga što vas neprekidno promatraju.”

Budite pozitivan primjer

Da, nema druge, roditelj ste i morate biti primjer i to pozitivan. Što znači da će pozitivna psihologija u roditeljstvu pomoći i vama samima da postanete sretna i ispunjena osoba s mnogo optimističnijim pogledom na svijet. (Iako ćete se možda sjetiti ovih riječi usred neprospavane noći i zasigurno spomenuti mene i pozitivnu psihologiju u ne baš pretjerano pozitivnom kontekstu, no i to je u redu.)

Prvo je važno otkriti jake strane djeteta. Promatrajte ga i gledajte što dobro radi, u čemu uživa. Pritom razmislite i o tome koje su vaše jake snage i što vi doista volite raditi, u čemu uživate. Kad to shvatite, radite na tim jakim stranama, osjećat ćete se bolje i neke će vam stvari biti lakše obaviti kad se sjetite da vas čeka obveza koja to zapravo i nije. Ako budete sami radili na svojim jakim stranama, a pritom ih razvijali i kod svog djeteta (a tako ćete ih lakše prepoznati), lako ćete mu dati dobar primjer.

Kontrola vlastitog prostora

Druga je važna stvar kontrola vlastitog prostora. Dopustite djetetu da kontrolira vlastiti prostor, makar to bio samo mali kutak za igru ili čak čitava soba za one starije. Dopustivši djetetu da samo kontrolira svoj prostor, omogućili ste mu da jača samopouzdanje, ali i uči o odgovornosti.

Empatija

Potom slijedi empatija. Ona je silno važna i naučite li dijete (a i samog sebe) kako biti empatičan, naučili ste ga (a i sebe) kako razmišljanje o drugima i davanje drugima zapravo generira pozitivne osjećaje.

Redovita aktivnost

Vježbajte. Vježba je važna za sve, od najranije dobi do poodmakle. Vježbajte s djecom i od samog im početka usadite dobre navike – a i za vas nije kasno. Ne morate u dvoranu ako mislite da ćete izgledati nezgrapno ili da su svi mlađi desetak godina. Iako vas to zapravo ne bi smjelo spriječiti ni u čemu jer znate kako se kaže: “Nikada nije kasno postati ono što smo oduvijek htjeli biti.” Možete vježbati u dnevnom boravku ili u parkiću pred kućom. Ako se pritom i dobro nasmijete, dobili ste bonus. S vrlo malim bebama možete vježbati tako da ih stavite u krilo i radite trbušnjake ili ih držite u rukama i radite (oprezno) čučnjeve, a i sama šetnja odlična je vježba.

Razmišljajte pozitivno

Ohrabrite svoje dijete u tome da pozitivno razmišlja postavljajući dobar primjer. Trenirajte ga u pozitivnom razmišljanju i odgojite optimista jer to je najveći dar koji mu možete dati. Izbjegavajte “uvijek” i “nikada” jer oni doista ne postoje. Budite u ovom trenutku i naučite dijete da živi sada i ovdje, uživajte zajedno s djetetom i uvijek se sjetite važnosti toga da mislite pozitivno i optimistično.

Napisala: Gordana Grgurić, prof. psihologije, Udruga za podršku i rad s darovitima, poticanje optimizma i pozitivnog mišljenja Dar, Rijeka

Foto: Profimedia