Kod djece s poremećajem iz autističnog spektra rana je intervencija vrlo važna. Naime, suvremena neuroznanost potvrdila je da se pozitivne promjene najlakše postižu dok je djetetov mozak još plastičan. Važno je da u tom razdoblju dijete dobije odgovarajuće poticaje, da se komunikacijski otvara i radi s njim na odgovarajući način.

Što je autizam i kako ga prepoznati? Poremećaj iz spektra autizma je neurorazvojni poremećaj, a obilježavaju ga teškoće u socijalnoj komunikaciji i socijalnim interakcijama uz prisutnost ograničenih i ponavljajućih obrazaca ponašanja.

'Ivor je tad imao dvije i pol godine. Nije se odazivao na ime i prvo smo mislili da je malo tvrdoglavije naravi, no blizu treće godine počeo je imati konstantno ponavljajuće stereotipne pokrete i sasvim je izgubio desetak riječi koje je koristio do tada, prestao nas gledati u oči i sasvim je počeo odbijati fizički kontakt bilo koje vrste. Jako se promijenio u vrlo kratko vrijeme', ispričala je Nataša Bahun, majka djeteta kod kojega je dijagnosticiran poremećaj iz autističnog spektra, a inače osnivačica Centra Progovori autizam - širi ljubav, kroz koji se daje pomoć i različiti oblici podrške djeci autistima i njihovim obiteljima.

Prvi pokazatelji da dijete možda ima komunikacijske poteškoće, koje se poslije mogu prepoznati kao poremećaji iz autističnog spektra, mogu se pojaviti već u prvim mjesecima njegova života.

Dječji smiješak Budući da dijete vrlo rano pokazuje želju za komunikacijom, a osmijeh je jedan od prvih komunikacijskih znakova, izostajanje smiješka kao načina reagiranja na poticaje iz okoline  može biti jedan od prvih znakova za uzbunu.

Kontakt očima U dobi od dva mjeseca djeca počinju ostvarivati i kontakt očima sa svojim komunikacijskim partnerima. Ako dijete u dobi od dvije godine ne ostvaruje kontakt očima ili je taj kontakt iznimno kratak, potrebno je potražiti pomoć.

Odazivanje na ime Nakon navršene prve godine života dijete bi trebalo reagirati kad ga pozovete imenom. U slučaju izostanka takve reakcije, svakako se posavjetujete s nekim od stručnjaka.

Gukanje je jedan od znakova urednog razvoja ranih govorno-jezičnih vještina i javlja se između šestog i osmog tjedna života djeteta. Između šesnaestog i tridesetog tjedna života igrajući se sa svojim vokalnim organima dijete proizvodi sve veći broj različitih glasova. Između šestog i devetog mjeseca života djeca počinju stvarati različite kombinacije glasova, dolazi do kombiniranja zvučnih konsonanata s otvorenim vokalima koji se izgovaraju u redupliciranim nizovima kombinacija (ma-ma-ma-ma, da-da-da…) što nazivamo redupliciranim brbljanjem. Oko prve godine života (između 10. i 15. mjeseca) dijete proizvodi prvu riječ sa značenjem. Ako dijete ne pokazuje ovakav razvojni obrazac govorno-jezičnih vještina ili ako je ovaj obrazac izrazito usporen, svakako potražite pomoć.

Samostalno poticanje komunikacije Autistična djeca vrlo rijetko samostalno potiču komunikaciju s okolinom, a kada to učine, rade to radi zadovoljavanja vlastitih želja i potreba. S dvije godine dijete bi komunicirati s okolinom iz potrebe da skrene pažnju na sebe ili da s njima podijeli neko svoje pozitivno iskustvo. Dijete bi trebalo biti više usmjereno na ljude nego na predmete.

Združena pažnja je jedan od najvažnijih razvojnih koraka djeteta. Nakon navršene prve godine života ono počinje svoju pažnju združivati s okolinom i stvarati komunikacijske partnere: razvijen je kontakt očima, mimika, gestikulacija, vokalizacija. Izastoje li ovakav oblik komunikacije. Posavjetujte se sa stručnjakom.

Simbolička igra počinje se javljati u razdoblju kada djeca počinju koristiti riječi (12. – 18. mjeseci) i usko je povezana s govorno-jezičnim razvojem, emocionalnim razvojem i kognitivnim razvojem djeteta. U slučaju da se dijete u dobi od 2 godine najčešće igra na način da vrti igračke ili ih trese ili slaže u nizove, i to čini bez nekog određenog smisla, ili neke određene svrhe, potražite pomoć.

Imitacijom dijete uči od drugih. Ubrzo nakon rođenja novorođenčad je sposobna imitirati neke pokrete odraslih,  a u dobi između jedne i pol godine, djeca uče 1 do 2 nova ponašanja dnevno kroz imitiranje akcija drugih ljudi pa možemo reći da je imitacije ključ socijalnog, kognitivnog i emocionalnog razvoja djeteta. Autistična djeca rjeđe prezentiraju ovakav oblik ponašanja.

Ponavljajući motorički pokretiu ranoj dobi mogu biti obilježja normalnoga motoričkog razvoja djeteta. Nakon što dijete navrši drugu godinu života, a ponavljajući motorički pokreti kao pljeskanje rukama i mahanje rukama i dalje su česta i konstantna obilježja ponašanja, zatražite pregled stručnjaka.

Naravno, postojanje samo jednog ili nekoliko ovih simptoma ne mora nužno značiti da dijete ima autizam. No što je veći broj simptoma i što su oni češći i intenzivniji, to je rana intervencija potrebnija.

Tekst: S.M.

Foto: Shutterstock