Prisutni ste kada ste sa svojom djecom?

Kad dođete kući s posla, nerijetko su u vašim rukama i dalje razni gadgeti, poput pametnih telefona ili tableta...nastavljate provjeravati elektronsku poštu, društvene mreže, odgovarati na poruke pa čak i za vrijeme obroka s djecom... Jeste li svjesni koliko time rušite njihovo samopouzdanje, te im omogućavate da izrastaju u djecu nasilnike, da vašu pažnju pokušavaju skrenuti lošim ponašanjem, da budu frustrirana, da imaju problema u školi...

Nedavna istraživanja vezana za ponašanje obitelji u restoranima brze hrane pokazala je da je pažnja 70 posto roditelja usmjerena na elektronske naprave za vrijeme obroka. U međuvremenu su njihova djeca bila nestašna i žalila su se, bjesnila te bacala hranu na roditelje.

Ljudi su počeli pretjerivati s korištenjem pametnih telefona, pa jedva uspijevaju večerati bez pisanja poruka ili pretraživanja interneta i društvenih mreža. Problem je u tome što provjeravanje notifikacija na Facebooku podrazumijeva zapostavljanje osobe s kojom je čovjek u tom trenutku u interakciji. Suočavajući se s ovim problemom, postavlja se pitanje kako će ovakvo ponašanje utjecati na nove generacije?

Od samog početka, bebama je preko potrebna pažnja roditelja, ne samo da bi preživjele već i da bi se pravilno razvijale. Odnos roditelja i djeteta ne podrazumijeva samo prehranu, oblačenje i mijenjanje pelena. Rezultati istraživanja vezanih za reakcije roditelja u odnosu prema bebama, koje su vodili stručnjaci iz područja dječjeg razvoja još 1970-ih godina, dokazali su potencijalno štetan utjecaj na emocionalni i socijalni razvoj kada majka ne reagira određenim i prikladnim izrazom lica. Od tada, druge studije su pokazale da preslikavanje bebinih emocija na majčino lice, kada su majka i dijete u interakciji s viskoim nivoom "pažnje, osjećajnosti i reagiranja" čini to da bebe imaju “visoko razvijenu svijest o socijalno prihvatljivom ponašanju i društvenom očekivanju", dok bebe čije majke nisu sklone facijalnom oponašanju bebinih izraza nisu pokazivale toliki razvoj na ovim područjima.

mama i beba

Roditelji kojima je pažnja usmjerena na elektronske naprave umjesto na njihovu djecu, svakako i ne mogu razviti prikladne reakcije. U takvoj situaciji oni takođe neće primijetiti bolni efekt koji takvo ponašanje ima na njihovu djecu. Na ovaj način mogu čak i umanjiti samopouzdanje djeteta. Za vrijeme intervjua, djeca su smatrala da su dosadna, jer nisu u stanju zaokupiti pažnju svojih roditelja na način na koji to mogu pametni telefoni. Osjećanja prema telefonima su varirala od veoma neprijateljskih (primjerice, nazivali su ih nazivajući ih “glupim telefonima”) do želje da se natječu s njima kako bi uspjeli skrenuti pažnju roditelja. Djeca koja su bila predmet istraživanja u restoranima brze hrane pokazala su da su znatno uzrujana, da rastu u djecu nasilnike i da ružnim ponašanjem pokušavaju skrenuti pažnju roditelja. A na koji način roditelji pokušavaju riješiti ovakve frustacije svoje djece? Na žalost, uglavnom daju djetetu tu elektronsku napravu, učeći ih za uzvrat da se isključe iz tekućih događanja isto kao što i oni sami čine.

Istraživanja Američke pedijatrijske akademije su pokazala da “Današnja djeca provode u prosjeku sedam sati dnevno na različitim zabavnim medijima, kao što su televizija, kompjuteri, telefoni i druge elektronske sprave. A studije su pokazale da pretjerana upotreba medija može dovesti do poremećaja pažnje, problema u školi, poremećaja sna i ishrane, kao i pretilosti.

Neka tehnološka otkrića zaista mogu pomoći djeci u učenju, druga mogu naštetiti njihovim sposobnostima. Televizija se odavno povezuje s poremećajima pažnje kod djece. Studije su pokazale da su djeca koja su gledala televiziju u uzrastu od 1 do 3 godine sklonija razvijanju hiperaktivnosti do sedme godine.

Pored rizika od problema u razvoju, takođre treba uzeti u obzir promjene koje mogu nastati u socijalnom i psihološkom razvoju djece. Uvlačenje djece u svijet tehnologije može ih naučiti da ne budu u stanju provesti ni pet minuta bez nje. Također može dovesti do razvoja zavisnosti koja će ih samo udaljavati od odnosa ‘licem u lice’, ali i od njihove mašte. Može dovesti i do poremećaja svijesti o okruženju, koja bi ih inače vodila ka sretnijem životu.

Svjesnost predstavlja stanje mentalne budnosti - svijesti osobe o postojanju i odnosima s drugim ljudima. Svjesnost omogućava ljudima da budu prisutni u trenutku koji žive, da žive sporijim ritmom kako bi s puno manje stresa popravili sveukupno zdravlje. A kako nas tehnologija udaljava od razvijanja međuljudskih odnosa, onda se možemo suočiti s činjencom da odgajamo nove generacije s mnogo manje samosvijesti, egoistične, narcisoidne i generacije kojima lako postaje dosadno.

Sposobnosti socijalne inteligencije su se pokazale kao najbolji pokazatelji nečijeg uspeha u životu, mnogo bolji nego sam IQ. Ove sposobnosti podrazumijevaju poznavanje svojih emocija (samosvijest), kontroliranje istih, samomotivaciju, prepoznavanje emocija drugih ljudi i održavanje odnosa. Bi li previše gledanja u ekran moglo uskratiti našoj djeci razvoj međuljudskih odnosa koji su neophodni za razvijanje socijalne inteligencije?

Kao roditelji, moramo se zapitati na koji način odgajamo djecu u ovo digitalno doba? U svakom slučaju odgovor se ne krije ni u panici ni u predaji uslijed pretpostavke da se po tom pitanju ništa ne može učiniti. Ono što mi sami možemo učinit jest da razvijemo svoju svijest, da se obvežemo da ćemo se više baviti svojom djecom i da ćemo biti prisutniji u njihovom odgajanju. To svakako ne znači da bismo trebali isunjavati svaki njihov prohtjev ili pak držati djecu pod staklenim zvonom, a čini se da se društvo kreće između ove dvije krajnosti. Bitno je posvetiti se svojoj deci te da vrijeme koje provodimo s njima bude što kvalitetnije, da isključimo elektronske naprave, da ih zaista gledamo i slušamo i odgovaramo, što će im pomoći i činiti da se osjećaju shvaćenim. A što se same tehnologije tiče, najbolje se voditi idejom pokazujući im što je zdravije i bolje prije negopričajući im o tome, te da nađemo najzdraviji način da se ove neizbježne naprave uključe u naše živote.

Izvor: Psychology Today/Lisa Firestone
Foto: Profimedia

Tagovi: , , , , ,

Vezano uz temu

Umjesto na kavi, vikend provedite na Medvednici i ne zaboravite povesti klince!

Zaklada „Hrvatska kuća srca“ poziva Zagrepčane na planinarenje…

Nutricionističke radionice za roditelje vrtićke djece

Ispitivanja roditelja pokazuju da s djetetovim rastom prehrambene…

Po broju pretile djece u Europi zauzimamo 7. mjesto

Važnost tjelesne aktivnosti u poboljšanju zdravlja i prevenciji…

Tko to tamo hrče?

Oko 10 do 20 posto dječje učestalo hrče…

Pročitajte i:

perec tart by hungry mile

Danas je Svjetski dan čokolade! Poznati bloger otkriva recept za ovaj čokoladni tart

Poznati food bloger Mile Butorac, vlasnik Instagram profila Hungry Mile, već dulje vrijeme blogersku scenu…

Mame, zašto multitasking troši, a ne donosi rezultate? I je li vrijeme da naučite ponešto od tata?

Multitasking i život pod adrenalinom postali su odrednice života modernih majki. Jedan od načina kako…

Padadoks ljeta u doba korone! Što više na otvorenom, no ovo nikako ne smijete raditi!

Već znamo da se ne preporučuje boravak na suncu između 10 i 16 sati, no…

depresija kod djece i mladih

Sva lica dječje depresije i kako ju prevladati

Strah, tuga, ljutnja, frustracije, doživljaj bespomoćnosti i nesigurnosti ne bi trebali biti dio odrastanja, no…