Kupus — namirnica naših djedova i baka

Kupus kakav danas poznajemo nastao je selekcijom divlje biljke tijekom duljeg vremena, dok je prije bio poznat samo divlji kupus. U dječjoj populaciji kupus spada među povrće koje nije previše omiljeno, no roditelji bi se itekako trebali potruditi da njihova djeca zavole tu namirnicu jer je nutritivno bogata te pomaže kod prevencije određenih bolesti. I stari su Rimljani bili svjesni vrijednosti kupusa. Ta je namirnica u narodu ubrzo došla na glas kao svemogući lijek iz prirode.

Kupus pripada skupini namirnica niske energetske vrijednosti, oko 30 kcal na 100 grama. Bogat je vitaminom C, kalcijem, kalijem, vitaminima A, B1, B2, B6, niacinom, folnom kiselinom, antioksidansima, a udio masnoća vrlo je nizak. Od jeseni do kraja zime, kada je naš organizam podložniji prehladama i bolestima, razdoblje je kada se kupus najčešće priprema. Naime, on svojim prirodnim sastojcima pomaže kod obrane od raznih bolesti jačajući naš imunosni sustav, a među najvažnijim funkcijama koje mu se pripisuju jesu poboljšanje rada probavnog sustava i održavanje crijevne mikroflore, što mu omogućuju dijetetska vlakna i celuloza koju sadržava. U kupusu možemo pronaći i brojne fitonutrijente, a visok sadržaj tartronske kiseline čini ga odličnom namirnicom za održavanje tjelesne mase. Kuhanjem kupus gubi pojedine nutrijente, poput vitamina i minerala, stoga ga je bolje unositi u sirovom obliku ili ukiseljenog.

Kupus je svima nama bio čest gost na obiteljskim objedima. Kako biste ga što bolje približili svojoj djeci, odnosno kako bi ga mališani zavoljeli, pripremajte ga što češće, na razne načine. Također, dobra je zamisao da dijete uključite u pripremu jela: neka vam pomaže sjeckati kupus na malene komade, ispirati ili dodavati u posudu kako bi shvatilo vrijednost te namirnice i zašto je dobra za trbuščić.

Recept za slatki kupus na domaći način

Sastojci:

• malena glavica slatkog kupusa

• 1 mrkva srednje veličine

• 1 rajčica

• 2 krumpira srednje veličine

• pola glavice luka

• ½ kg mesa prema želji (piletina, puretina, teletina)

• ostali sastojci prema željama: papar, sol, češnjak, celer

Priprema:

Za početak potrebno je sve namirnice nasjeckati na komadiće kako bi djeci bile što prihvatljivije. Dobro je da što manje začinite jelo jer djeca izbjegavaju jela u kojima ima dosta luka ili začina. Na laganoj vatri pirjajte luk, kojem postupno dodajte ostalo nasjeckano povrće (mrkvu, rajčicu, kupus) te meso, uz neprestano dodavanje vode. Pri samom kraju dodajte sitno nasjeckan krumpir i kuhajte na laganoj vatri. Začinite po želji.

zdrava prehrana obitelji

Češnjak — namirnica za imunosni sustav

Češnjak pripada istoj porodici kao i luk, a njegovo podrijetlo seže iz Azije. Tijekom svoje bogate povijesti rabio se kao lijek za razne bolesti, a prvi koji je uočio ta ljekovita svojstva i preporučio njegovu upotrebu bio je otac medicine Hipokrat. Češnjak je bogat vitaminom C, vitaminom B6, selenom, kalijem, kalcijem, magnezijem i flavonoidima.

Ono po čemu se izdvaja među ostalim namirnicama jest spoj alicin koji mu daje karakterističan miris. Znanstveno je dokazano da češnjak posjeduje antivirusna, fungicidna i antibakterijska svojstva te ga preporučuju jesti u sirovom obliku kako bi se njegovi vrijedni sastojci što bolje asimilirali. Uz navedena svojstva češnjak posjeduje i druge karakteristike koje ga čine neizostavnom namirnicom na jelovniku. Pomaže u detoksikaciji ili izbacivanju toksina, posjeduje antioksidativno djelovanje i protuupalna svojstva. Ipak, ako ga jedu najmlađi, treba paziti da se ne pretjera s količinom. To vrijedi i za osobe s osjetljivim želucem, kod kojih može uzrokovati žgaravicu.

Zeleno lisnato povrće — Popajeva hrana za mozak

Iznimno je važno u dječje jelovnike uvesti zeleno lisnato povrće, u koje ubrajamo blitvu, špinat, kupus, poriluk, kelj, zelene salate i ostalo. Osim što povrće samo po sebi obiluje vlaknima, zeleno lisnato povrće važan je izvor klorofila, vlakana te vitamina i minerala, među kojima obiluje željezom, vitaminima B6 i B12 te folnom kiselinom. Tu je skupinu namirnica važno unositi i zato što poboljšava misaone sposobnosti djece, za što je zaslužna upravo folna kiselina.

Pokušajte djetetu slikovito objasniti zašto je zeleno lisnato povrće zdravo, pustite mu crtić o Popaju, liku koji je proslavio špinat i zbog kojeg su generacije mališana pristale jesti tu namirnicu. Djeca se vole poistovjetiti s najdražim likovima iz crtića, pa je moguće da će zeleno lisnato povrće biti dobro prihvaćeno u vašem domu. Naime, ako ga jede Popaj, jest će ga i vaše dijete.

Tekst: Marina Jakšić, mag. nutriconizma; Jana Jadrejčić, mag. nutricionizma, www.perfectlifefood.com

Foto: Profimedia