Majčino mlijeko najzdraviji je način prehrane, no – kako dijete raste – tako postepeno treba uvoditi nove namirnice u prehranu. I dok se trendovi iz generacije u generaciju mijenjaju, pa tako ono što je vrijedilo kao zlatno pravilo, za tren se nađe na listi popisa nepoželjnih namirnica, neke činjenice o dohrani ipak se nikad ne mijenjaju. Naime, općeniti je stav kako s dohranom beba treba početi negdje oko šestog mjeseca života, jer beba tada, uz majčino mlijeko, treba i druge izvore hrane kako bi se zadovoljile nutritivne potrebe organizma. No ni tada, ali ni s prestankom dojenja, nikako ne treba zanemariti važnost unosa mlijeka.

"Nutricionistički gledano, mlijeko sadrže gotovo sve hranjive komponente potrebne za život. U prvom redu tu je voda, koja čini više od 85% ukupnog sadržaja, dok su makronutrijenti- ugljikohidrati, bjelančevine i masti zastupljeni u gotovo idealnim omjerima. Poznato je da je mlijeko najbolji prirodni izvor kalcija nužnog za izgradnju, rast i razvoj kostiju. Osim što ga sadrži u dostatnim količinama (oko 120 mg /100 ml) mlijeko predstavlja idealan medij za njegovu apsorpciju. U djece dobi iznad jedne godine mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi odličan su izvor bjelančevina, kalcija i vitamina topivih u mastima. Prema preporukama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) djeca te dobi trebaju konzumirati dva obroka (400 do 500 ml) mlijeka ili mliječnih proizvoda na dan da bi zadovoljila dnevne potrebe za kalcijem (500 mg/dan)“, pojašnjava dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh., na intrenetskoj stranici Lino.eu, gdje se može naći niz korisnih savjeta o dohrani, ali i prijedloga idealnih obroka za dijete svake dobi.

S kojim namirnicama prvo krenuti, ono je što muči mnoge roditelje. Naime, sve ovisi o podneblju u kojem obitelj živi. Tako, primjerice, majke u Iranu kao prvu krutu hranu djeci daju jaje, što je kod nas ne zamislivo; u nekim drugim zemljama prvo se kreće s mesom i povrćem, dok je općeniti stav naših nutricionista i liječnika kako je najbolje krenuti s voćem i to kuhanim i  pripremljenim u obliku kašice, jer je tako najlakše probavljivo. Kruška, jabuka, ili neke od kombinacija voća, poput kruške i banane, ili jabuka i šljiva, prvo su voće kojim beba otkriva svijet novih okusa. Nakon voća, postepeno se uvodi i povrće, samo ili u kombinaciji s piletinom, dok se ostalo meso, kao najbolji izvor bjelančevina, preporučuje negdje od 8 mjeseca života. Kada govorimo o prehrani dojenčeta i našoj kulturi dohrane, žitarice, uz voće i povrće, sve češće postaju prvi odabir prilikom uvođenja novih namirnica u djetetovu prehranu.

"Nekada se preporučivalo odgađanje davanja žitarica s glutenom, no nova istraživanja i nove preporuke za dohranu dojenčadi navode upravo suprotno, odnosno predlažu uvođenje žitarica koje sadrže gluten u dobi kada se obično počinje uvoditi dohrana (između 4. i 6. mjeseca djetetova života). Među prvim žitaricama u dohranu dojenčeta uvode se riža, pšenica i kukuruz, no za naše podneblje uobičajene su i ječam, raž, zob i proso, te sve češće i heljda“, kaže nutricionistica, napominjući kako se djeci, baš kao i odraslima, preporučuje raznolik odabir žitarica od cjelovitog zrna.

Zapravo, od malena je važno navikavati dijete na raznovrsnu prehranu, no ne naglo, već postepeno, uvođenjem jedne po jedne namirnice.

Preporuča se

napraviti razmak između novih namirnica do tjedan dana kako bi se lakše utvrdio

uzrok ukoliko se javi alergijska reakcija, osobito kod djece koja imaju

pozitivnu obiteljsku anamnezu alergija na hranu ili su već ranije u dojenačkoj

dobi pokazivali znakove moguće alergije.

U početku količine hrane moraju biti male, od 1 do 4 čajne žličice i postupno se količina povećava. Važno je da se u hranu ne dodaju sol, šećer ni drugi začini. Dozvoljena su samo hladno prešana biljna ulja.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da, uvođenjem dohrane, dijete ima potrebu i za dodatnom tekućinom te da je najbolji izvor – obična voda.

Vrlo je važno od najranije dobi

stvoriti dobre navike hranjenja. Kao i svaki početak, uvođenje novih namirnica

na jelovnik djeteta može biti prilično neugodno iskustvo za roditelje. Vi ste

se toliko trudili napraviti ukusan obrok svojem mališanu, a on se “kiseli” na

svaki pokušaj da mu ugurate žlicu u usta. Pravi su sretnici oni kojima to od

početka ide glatko, no nije ništa neobično ako dijete ne pokazuje oduševljenje novom namirnicom, s obzirom na to da je do jelo samo mlijeko.

Kad krenete

djetetu nuditi nešto novo, izaberite trenutak kad je dobro raspoloženo. Nemojte se iznenaditi ako

dijete, nakon upornog odbijanja, jednog dana samo otvori usta i počne jesti.

Samo morate biti uporni i manje emocionalno angažirani – ne smatrajte to

osobnim neuspjehom.

Potpuno je

očekivano da ćete biti zabrinuti ako se svakodnevno morate “boriti” s djetetom

oko hrane. Imajte na umu da ne možete prisiliti dijete da pojede ono što

stavite pred njega. Najgore bi bilo kažnjavati dijete, provocirati sukob, gubiti živce i stvarati

neprestane sukobe oko hrane. Umjesto toga, pokušajte pronaći smiren pristup i

nastojte djetetu omogućiti da jede vlastitim tempom, kaže dr. Richard C.

Woolfson u svojem vodiču za roditelje «Zašto djeca to rade?».

Evo još nekoliko korisnih savjeta: smanjite količinu vode pri kuhanju namirnica; kuhajte veće komade povrća, jer će jelo imati jači slatkasti okus, a to bebe vole; budite sigurni u kvalitetu namirnica, pa odaberite već gotove kašice, jer industrija dječje hrane mora imati visokokvalitetne sirovine i novu tehnologiju prerade koja ne uključuje korištenje velikog broja konzervansa i aditiva, drugim riječim, mora zadovoljavati standarde baby food kvalitete; ako primijetite da neka namirnica, često su to mahunarke, bebi teško padne na želudac, odnosno stvara plinove, napravite pauzu otprilike dva tjedna, a onda opet pokušajte i, za kraj, zapamtite da nije dobro miješati previše namirnica odjednom (najviše tri do četiri vrste).

Roditelje.hr pratite i na Instagramu.

View this post on Instagram

A post shared by Roditelji.hr (@roditelji.hr) on

Tekst: D. P.
Fotografije: Profimedia i press