15 zabluda o namirnicama i hrani

Slatkiši kvare zube, kava dehidrira, zelena salata je najzdraviji izvor vitamina, krumpiri debljaju... i druge zablude, neistine i legende o hrani koje smo odlučili raskrinkati. Vjerojatno ste već zaključili kako smo se u više slučajeva opet vratili starim pravilima i navadama u prehrani, kako su ipak neke namirnice opet zdrave, mada ih se neko vrijeme izbjegavalo...

1.Voda nakon voća nije bauk
Nije dobro piti vodu nakon voća, a niti nakon pojedenog primjerice krastavaca jer može doći do bolova u trbuhu. Međutim, do bolova ne dolazi zato što ste zbog vode voće nabubri ili fermentira, već zbog gljivica i klica koje razrijeđena želučana kiselina ne može neutralizirati. Kad želučana kiselina nije razrijeđena, ona uništi sve mikroorganizme, a kad je razvodnjena u tome ne uspijeva. Stoga je vrlo važno voće i povrće uvijek dobro oprati prije jela i tako smanjiti koncentraciju štetnih mikroorganizama. Također ne treba piti vodu barem pola sata nakon što ste jeli svježe ubrano voće s drveta ili grma.

2.Voćni šećer ne deblja
Bilo bi lijepo, ali nije istinito. Novije studije pokazuju da voćni šećer čak više od običnog bijelog šećera potiče taloženje masnih naslaga i to posebice kod muškaraca (estrogen kod žena čini se ima zaštitnu ulogu).

3.Djeca moraju jesti salatu
Zelena, kupus salata su ukusne i zdrave, ali ne sadrže ništa više vitamina ili minerala od nekih drugih povrtnica. Mrkva ili dinja sadrže puno beta karotena, brokula ili cvjetača puno vitamina C, a zelena salata veće količine folne kiseline koja sudjeluje u izgradnji novih stanica. Rajčice te iste kiseline sadrže upola manje, a paprike tri četvrtine manje. Sadržaj nitrata u zelenoj salati je veći u salatama iz staklenika pa je bolje jesti onu koja je rasla na otvorenom.

4.Svježe mlijeko je zdravije od trajnog mlijeka
Svježe mlijeko je ukusnije i ima nešto više vitamina od trajnog, ali ta razlika ustvari nije vrijedna spomena.

5.Tko želi smršavjeti, treba jesti puno malih obroka
To samo po sebi nije dobar savjet! Mali obroci sastavljeni od ugljikohidrata i podižu inzulin. To sprečava razgradnju masnoća i dapače osigurava dodatne naslage. Tri velika obroka, a između par sati bez hrane smiruju inzulin i potiču razgradnju masnoća. Za zalogaj između obroka zgodno je pojesti primjerice svježi sir s voćem ili povrćem.

6.Najbolje je maslinovo ulje
Maslinovo ulje je zdravo, nema sumnje. Repičino je možda još zdravije jer sadrži puno više važnih omega-3 masnih kiselina. Sljedeća po redu su laneno, sojino i orahovo ulje.

7.Šećer izaziva hiperaktivnost
Istraživanja 70-tih godina prošlog stoljeća povezala su šećere i slatkiše s hiperaktivnošću kod djece. Otada postoje brojne druge studije koje to poriču. Danas većina stručnjaka smatra kako je hiperaktivnost povezana s posebnošću u metaboličkim procesima u mozgu pojedine djece.

8.Umjetna sladila su štetna i debljaju
Ta se pretpostavka urezala mnogima u pamćenje. No, miševi na kojim su rađeni eksperimenti na tumore dobivali su tolike količine umjetnih sladila koje čovjek nikada ni u snu ne bi mogao konzumirati. Svjetska zdravstvena organizacija je umjetna sladila proglasila neškodljivima. A debljaju li? Ne, jer nemaju niti kalorija niti podižu razinu inzulina u krvi.

9.Gljive se ne smiju zagrijavati
Gljive sadrže puno vode i toliko bjelančevina kao i mlijeko i mliječni proizvodi. Zato ih se svrstava u lako pokvarljive namirnice i ne smije ih se dugo držati na sobnoj temperaturi. Ako međutim jelo s gljivama stavite odmah u hladnjak, ne držite ga dulje od jednog dana u hladnjaku te prije konzumacije dobro zagrijete tada nema zapreke da uživate u finom jelu.

10.Slatkiše treba izbjegavati pod svaku cijenu
Nakon svakog bombona zubići su izloženi kiselinama i bakterijama. Zubari to ističu i upozoravaju, ali neki roditelji zaista su zabrinuti. Nema potrebe za strahom jer dijete neće dobiti dijabetes samo zato što jede previše slatkiša. U najgorem slučaju će mu biti loše pa će sljedeći puta pojesti manje. Ako djeca jedu puno slatkiša to se može pokazati na njihovoj težini. Dakle, može se uživati u slatkom, ali ne više puta u danu i u ogromnim količinama.

11.Studentska hrana hrani mozak
Od studentske hrane nećete biti pametniji. Prije ćete biti pospani i debeli, ako previše toga pojedete. Osim toga 100 g ovih grickalica ima od 500 do 700 kilokalorija. Za orašaste plodove se kaže da su hrana za mozak, ali mozak se hrani gotovo isključivo šećerom. Njega dobiva iz krvi. No, ovaj popularni miks nije loš za dugotrajne i zahtjevne zadatke jer u njemu su obično i grožđice koje donose šećer i oraščići s najvećim udjelom masnoća, a to će sve osigurati da se krvna slika ne mijenja drastično i naglo.

12.Kava dehidrira
Kava ima dijuretički učinak. No, to samo znači da ćete brže morati na zahod nego kad ste popili voćni čaj. Tijelo pritom ne izbacuje više tekućine nego je unijelo i to je činjenica. Zato kavu možete također uračunati u dnevnu količinu tekućine koju ste konzumirali.

13.Šećer uzrokuje karijes
Rupice u zubima se pojave samo kad se tri stvari udruže: bakterije, ugljikohidrati i vrijeme. Slatkiši sami po sebi nisu štetni, ako se zubići redovito peru. Najgore je pojesti čips ili žitarice, prepune škroba, i onda ne oprati zube. Jer škrob je također šećer, samo složeni. Jednostavni bijeli šećer se lakše i brže ispire slinom dok se namirnice sa škrobom lakše lijepe za zube. Njima se bakterije karijesa obožavaju gostiti.

14.Crni kruh je zdraviji od bijelog
Ako ne kupujete integralni kruh tada ste samo kupili bijeli kruh s bojom koji sadrži manje vitamina, minerala i vlakana.

15. Krumpiri debljaju
Ne, krumpiri ne debljaju, ali sadrže ugljikohidrate koji će nas dugo držati sitima. Dakle, ne podižu naglo inzulin i nisu niti previše kalorični, svega 70 kilokalorija na 100 g. Ako kombinirate krumpir s kravljim sirom i začinima, dobit ćete odličan hranjivi obrok. Međutim u kombinaciji sa umacima ili kao čips, dobit ćete sasvim drugačiju kalorijski rezultat.

Tekst: M.B.
Foto: Profimedia

Tagovi: zablude o hrani, zdrava prehrana

Pročitajte i: