Pitanje: Majka sam dvoje malodobne djece, a suprug mi je nedavno umro nakon teške bolesti. Zbog svoga zdravstvenoga stanja, suprug je imao samo 2 dana radnoga staža. Imaju li moja malodobna djeca pravo na ikakvu mirovinu? Imaju li pravo na doplatak?

Odgovor: U Republici Hrvatskoj pravo na ostvarivanje obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13151/1433/1593/15120/1618/1862/18115/18102/19, dalje u tekstu: ZOMO). Prema članku 65. ZOMO-a članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu: (i) ako je osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža, npr. u domobranima) ili (ii) ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili (iii) bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili (iv) bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.

Stoga, obzirom na potonje navedeno i okolnost da je Vaš pokojni suprug proveo samo 2 dana u stažu osiguranju, nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu temeljem članka 65. ZOMO-a.

Vezano za doplatak za djecu potrebno je istaknuti kako je Zakonom o doplatku za djecu (Narodne novine, broj: 94/01, 138/06, 107/07, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18, skraćeno: ZDD) propisano je tko može ostvariti pravo na doplatak za djecu i pod kojih uvjetima.

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku za djecu radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak za djecu. Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava. Doplatak za dijete može se koristiti sve dok dijete ne navrši 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 70% proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2020. godinu iznosi 3.326,00 kuna, stoga da bi netko mogao ostvariti pravo na doplatak za djecu, prosječni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne smije prelaziti iznos od 2.328,20 kune mjesečno.

Zakonom su određene tri cenzusne grupe ukupno ostvarenih prihoda kućanstva od kojih se nastavno utvrđuju pripadajuće svote doplatka za djecu na sljedeći način: (a) ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33%  proračunske osnovice (543,14 kn), doplatak za djecu određuje se u svoti od 299,34 kuna; (b) ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34% i 33,66% proračunske osnovice , doplatak za djecu određuje se u svoti od 249,45 kuna; (c) ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 70% proračunske osnovice, doplatak za djecu određuje se u svoti od 199,56 kuna.

Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15%.

Prema ZDD propisani su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu: (i) podnositelj zahtjeva mora imati hrvatsko državljanstvo ili može pod određenim uvjetima imati i status stranca ili azilanta, (ii) ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva  mjesečno ne prelazi 70%  proračunske osnovice tj. iznos od 2.328,00 kn, (iii) da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu  s djetetom i (iv) da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.

Zahtjev za ostvarivanje prava na dječji doplatak se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dalje u tekstu: HZMO, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, putem e-Usluga HZMO-a u sustavu E-Građani, a može se podnijeti i usmeno u zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske. Uz zahtjev se podnosi dokumentacija potrebna za utvrđivanje prava, ovisno o tome  je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put.

Dakle, pod pretpostavkom da prosječni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi manje od 2.328,20 kune mjesečno i ukoliko živite u kućanstvu s djecom koju  uzdržavate, ovlašteni ste ostvariti pravo na doplatak za djecu prema cenzusnim grupama kojoj pripadate.

Za sve upite i pomoć vezano za ostvarivanja prava i popunjavanja zahtjeva, može se potražiti pomoć i centra za socijalnu skrb ili ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Shutterstock

*Izjava o odricanju od odgovornosti Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.