Pitanje:

Poštovanje! Imam problema i ne znam kome više da se obratim! Imam troje djece u dobi od 5, 8 i 9 godina. Rastavljen sam oko 2 godine, djeca su povjerena majci na odgoj i čuvanje te sam ja dobio sudskom odlukom da ih mogu vidjeti jedan vikend u mjesecu. U međuvremenu se bivša supruga udala i rodila dijete sa sadašnjim suprugom. Problem je u tome kad mi djeca dođu na vikend žale se na psihičko i fizičko maltretiranje od strane očuha te zanemarivanje od strane majke. Navode mi da ih očuh tuče i da su im zaprijetili da ne smiju nikome ništa govoriti u vezi toga da će ih smjestiti u popravni dom. Govori im svakakve ružne stvari tipa da je isti svoj tata da su tupavi, mutavi, neodgojeni i slično te da ih on neće hraniti niti ništa da idu svome tati koji ih je napravio i uz to sve njihova majka to podržava. Te da im očuh govori kako će im ubiti tatu, baciti bombu u kuću i takve prijetnje. Zbog cijele situacije djeca su jako loša u školi jer nitko ne radi s njima. U više navrata sam se žalio Centru za socijalnu skrb u N. Gradiški o situaciji koja se dešava. I nekoliko puta sam pisao dopis u Ministarstvo, nitko ništa ne poduzima. Kao otac želim za svoju djecu najbolje i molio bih vas za pomoć da mi djeca ne ispaštaju. Hvala unaprijed!

Odgovor:

Sukladno čl. 84 Obiteljskog zakona (NN 103/15; u nastavku ObZ), osobna prava djeteta su: pravo na skrb za život i zdravlje, pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psihološkim i drugim razvojnim potrebama. Ako roditelji žive razdvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja. Dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje, kao i pravo na točnu informaciju o važnim okolnostima u vezi s roditeljima i drugim bliskim osobama.

Pravo djeteta na izražavanje mišljenja uređeno je čl. 86 ObZ-a, te je iz istog razvidno da roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni su poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću. U svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovu pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja. Mišljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

Zakonom o pravobranitelju za djecu (NN 73/17; u nastavku Zakon), propisan je djelokrug i način rada pravobranitelja za djecu. Sukladno čl. 7  Zakona, u djelokrugu pravobranitelja za djecu je pratiti primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece, pratiti povrede pojedinačnih prava djece i proučavati opće pojave i načine povreda prava i interesa djece, predlagati poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa djece te za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece.

Sukladno čl. 11. Zakona, u obavljanju poslova iz svoga djelokruga pravobranitelj za djecu je ovlašten upozoravati, predlagati i davati preporuke. Pravobranitelj za djecu je ovlašten nadležnim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.

Pravobranitelj za djecu ima, u obavljanju zadaća iz svoga djelokruga, pravo uvida u podatke i dokumente tijela i osoba, bez obzira na stupanj njihove tajnosti.

Pravobranitelj za djecu ima pravo pristupa u prostorije i uvida u način ostvarivanja brige o djeci koja borave ili su privremeno odnosno trajno smještena kod fizičkih i pravnih osoba i drugih pravnih subjekata na temelju posebnih propisa.

Ako u obavljanju dužnosti pravobranitelj za djecu sazna da je dijete izvrgnuto tjelesnom ili duševnom nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju ili izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju, dužan je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležni centar za socijalnu skrb i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa djeteta.

Svatko ima pravo pravobranitelju za djecu podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja od važnosti za zaštitu prava i interesa djece. Pravobranitelj za djecu obavijestit će podnositelja o aktivnostima poduzetim povodom njegova prijedloga.

Pravobranitelj za djecu ima Ured pravobranitelja za djecu, kao stručnu službu. Sjedište Ureda pravobranitelja za djecu je u Zagrebu. Pravobranitelj za djecu može uspostaviti područne urede izvan sjedišta Ureda pravobranitelja za djecu.

Slijedom navedenog, upućujemo da se javite pravobraniteljici za djecu kako bi upozorili na povredu prava Vaše djece. Prijave se mogu odnositi na povrede prava pojedinog djeteta ili na opće pojave koje ugrožavaju prava i interese djece.

Posebnu pozornost pravobraniteljica posvećuje prijavama koje joj upute djeca.

Prijave se mogu podnijeti u pisanom obliku:

– poštom, na adresu Pravobraniteljica za djecu, Teslina 10, 10000 Zagreb

– na faks broj + 385 1 4921 277

– na e-mail info@dijete.hr

– posebni e-mail samo za djecu mojglas@dijete.hr

Obrazac Pritužbe možete preuzeti putem službene internet stranice Pravobranitelja za djecu.

Osnovni podaci

U prijavi je potrebno navesti:

– vaše ime, prezime i adresu

– ime, prezime, dob i adresu djeteta

– naziv tijela na koje se odnosi pritužba

– opis problema – navesti u čemu se sastoji povreda prava djeteta

– priložiti kopije akata donesenih u postupku i ostalih dokumenata

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.