žena pita može li se podnijeti zahjev za povećanjem alimentacije

Ostala sam bez posla zbog koronavirusa? Mogu li tražiti povećanje alimentacije?

Kako podnijeti zahtjev za povećanjem alimentacije, u kojim ga slučajevima sud prihvaća te koliki je iznos dužan plaćati roditelj koji ne živi s djetetom s obzirom na njegovu dob?

Pitanje
Službeno sam se razvela 18. prosinca 2019. godine, no zajedno nismo u istom kućanstvu od kolovozaa 2019. Tada sam prihvatila alimentaciju od 800 kn po djetetu (imamo dvoje djece). Moja primanja su mala i još sam zbog koronavirusa ostala bez posla, pa bih sada voljela predati prijedlog za povećanjem alimentacije, na onu prema prosječnoj hrvatskoj plaći (mada su njegova primanja daleko veća). Djeca su stara 5 i 7 g. Što mora sadržavati tužba za povećanje uzdržavanja? Imam li uopće osnove za povećanje?

Odgovor
Pravni institut uzdržavanja uređen je Obiteljskim zakonom (103/15, 98/19; dalje u tekstu: "ObZ"). Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

Pravomoćna odluka suda kojom je odlučeno o obvezi uzdržavanja djeteta vrijedi sve dok za to postoje zakonske pretpostavke. Međutim, imajući u vidu da uzdržavanje djeteta u pravilu traje određeni niz godina, moguće je očekivati da će se promijeniti određene okolnosti na temelju kojih je odluka donesena. U tom slučaju, sukladno ObZ-u, osoba koja prima ili daje uzdržavanje za dijete ima pravo zahtijevati od suda povišenje ili sniženje iznosa uzdržavanja koji je prethodno određen pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili nagodbom pred centrom za socijalnu skrb.

Tužba radi povišenja iznosa uzdržavanja treba sadržavati točno naznačenu raniju odluku o uzdržavanju i dosuđenom iznosu uzdržavanja, određen zahtjev za povišenje iznosa uzdržavanja, iznos koji se tužbenim zahtjevom traži te navesti i obrazložiti razloge zbog kojih se traži povišenje iznosa uzdržavanja. Uz tužbu je potrebno priložiti dokumentaciju kojom se dokazuju navodi iz tužbe.

U sporu o uzdržavanju sud utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, procjenjujući potrebe uzdržavane osobe pri čemu sud uzima njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati sud uzima u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. U slučaju potrebe sud može od Ministarstva financija i drugih fizičkih i pravnih osoba zatražiti podatke kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona. Kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.

Potrebno je istaknuti da ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donosi odluku jednom godišnje  (najkasnije do 1. travnja tekuće godine) kojom određuje minimalne novčane iznose potrebne za uzdržavanje djeteta koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Oni su podijeljeni u tri kategorije s obzirom na starost maloljetnog djeteta te je za svaku pojedinačnu kategoriju određen postotak od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. Za prvu kategoriju, koja obuhvaća djecu do 6 godina, određeno je 17% od prosječne plaće. U drugoj kategoriji, koja obuhvaća djecu od 7 do 12 godina, određeno je 20 % prosječne plaće, a u trećoj kategoriji za djecu od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.

Tako je 5.3.2020.g. donesena Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. U konkretnom slučaju za uzdržavanje Vašeg djeteta koje je staro 5 godina minimalni novčani iznos je 17 % prosječne plaće, a to je 1.098,00 kuna mjesečno. Za dijete staro 7 godina taj iznos je 20 % prosječne plaće odnosno 1.291,00 kuna mjesečno.

Iznimno, sud je u mogućnosti odrediti  niže iznose od prethodno navedenih i to u slučaju kada je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati više djece. Međutim, neovisno o broju djece koje obveznik ima, treba imati u vidu da je uzdržavanje djece osnovna i temeljna dužnost roditelja.

Slijedom navedenog, iznosi uzdržavanja koje Vaša djeca trenutno primaju manji su od propisanog minimalnog novčanog iznosa, a koji iznosi su sukladno ObZ-u propisani Odlukom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi. Osim toga, u međuvremenu su se promijenile okolnosti na temelju kojih je donesena prethodna odluka o visini uzdržavanja na način da ste ostali bez posla. Također, navodite da bivši suprug ima znatno veća primanja od prosječne plaće u RH. Sve navedeno daje osnov za podnošenjem tužbe radi povišenja iznosa uzdržavanja, a kako bi Vaša djeca primala barem minimalan novčani iznos uzdržavanja koji im zakon jamči.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

otkaz zbog koronavirusa i neiskorišten godišnji odmor

Otkaz zbog koronavirusa i neiskorišteni godišnji odmor

Nakon isteka rodiljnog dopusta, poslodavac je najavio otkaz,…

tužna žena plaće zbog smrtnog slučaja u obitelji

Pravo na odštetu nakon smrti člana obitelji na poslu

Visina naknade za slučaj smrti ovisi o srodstvu…

Pokriva li kasko osiguranje automobila i štetu uslijed potresa?

Mnoge takve police imaju popis rizika koji se…

Pročitajte i:

potres u zagrebu i nadoknada štete

Odvjetnica pojašnjava sve o pravu na nadoknadu štete nakon zagrebačkog potresa

Hoće li svi, nakon razornog zagrebačkog potresa, imati pravo na nadoknadu štete od svojeg osiguravatelja?

pravo na isplatu odštete od osiguranja u slučaju koronavirusa

Imam li pravo na isplatu odštete od osiguranja u slučaju koronavirusa?

Što sve polica osiguranja podrazumijeva, koja su to teško bolesna stanja i o čemu sve…

Grupa djece kamenom razbili prozor susjedu. Tko je kriv i tko plaća štetu?

Je li solidarna odgovornost njihovih roditelja jedan od načina rješavanja problema?

Pravo na plaćeni godišnji odmor i korištenje rodiljnog u dijelovima

P: Kći mi je rodila 20.07. 2019. god. i prvih 6 mjeseci je na redovnom…