zabrinuta majka

Očajna majka pita: ‘Možemo li išta učiniti da dobijemo dječji doplatak koji nismo pravovremeno tražili?’

Kad vam u birokratskom sustavu ne ukažu na sva prava i povlastice koje vam zakonski pripadaju i vi zakasnite s administrativnom procedurom, postoji li način da doskočite zakonskim odredbama?

Pitanje: Imamo svu potrebnu liječničku dokumentaciju predanu na HZZO radi produženja porodiljnog s djetetom s motoričkim odstupanjima. Pune tri godine nitko nas nije usmjerio na mogućnost dobivanja dječjeg doplatka, iako je sve prolazilo kroz sustav i pravne službe, svi se “ograđuju”, jer roditelji, koji su se tada bavili svojim djetetom, nisu podnijeli dokumentaciju, uz pozivanje na članak 23. Zakona. Za dječji doplatak smo saznali iz slučajnog razgovora s roditeljima? Možemo li učiniti da dobijemo dječji doplatak koji nismo pravovremeno tražili?

Odgovor: Sukladno članku 1. Zakona o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18; dalje u tekstu: "Zakon"), doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom radi potpore u uzdržavanju i odgoju djece.
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom. Iznimno, pravo na doplatak za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom i za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti. Doplatak za djecu pripada za dijete na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Iznimka je određena za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, pri čemu doplatak za djecu pripada djetetu do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života te za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, za koju doplatak za djecu pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života.

Pravo na doplatak za djecu, koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti, produžuje se i nakon navršenih godina života do kojih im pripada doplatak za djecu, a najduže do 21. godine života. Doplatak za djecu pripada i za razdoblje u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.

Teži ili teški invaliditet dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a prema odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17 i 56/18 – Uredba). Prema navedenoj Uredbi, postupak vještačenja pokreće tijelo koje rješava o pravu.

Pravo na doplatak za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i traje sve dok taj invaliditet postoji, pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

Člankom 23. Zakona propisano je da se postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće zahtjevom. Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak. Iznimno, dječji doplatak se stječe od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od dana rođenja djeteta.

Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, putem e-Usluga, a može se podnijeti i usmeno u zapisnik.

Sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja HZMO. Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju mjesno su nadležne područne službe i uredi HZMO-a prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno korisnika doplatka za djecu.

Uz zahtjev se podnosi dokumentacija potrebna za utvrđivanje prava, ovisno o tome je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put.
Detaljne informacije vezano uz postupak podnošenja zahtjeva kao i podacima i dokumentaciji koju trebate priložiti nalaze se na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Imajući u vidu prethodno navedeno, ističemo kako ste, prema našem mišljenju, točno upućeni od strane djelatnika HZZO-a da retroaktivno (unazad) u konkretnom slučaju ne možete steći pravo na dječji doplatak, odnosno da se dječji doplatak stječe od dana podnošenja zahtjeva, a sukladno članku 23. Zakona. Nažalost, okolnosti da vas nitko godinama iz nadležnih tijela nije obavijestio o pravu na dječji doplatak ne utječe na isključenje primjene članka 23. Zakona, odnosno važeći zakon se primjenjuje kako isti glasi.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.

Tagovi: , ,

Pročitajte i:

girl in the bus

Kći mi se ozlijedila u gradskom autobusu. Imamo li pravo na odštetu?

Što ako se djetetova ozljeda dogodi u javnome prijevozu, ima li roditelj pravo na odštetu,…

vožnja biciklom

Biciklom naletio na pješaka i ozlijedio ga! Podliježe li kaznenom postupku?

Odvjetnica Blaženka Musulin odgovara na pitanja čitatelja

djeca u prometu

Dječaka udarilo auto dok je prelazio cestu izvan pješačkog prijelaza - ima li pravo na odštetu?

PitanjeKad je išao u školu i izašao iz autobusa dječak je pretrčao cestu ispred stajališta…

djevoj;ica s nogom u gipsu

Pravo na odštetu: odvjetnica otkriva što kad dijete padne na školskim stepenicama

Zbog noge u gipsu povratak normalnom životu i aktivnostima traje dugo! Pokriva li to polica…